Danas je u Širokom Brijegu obilježen Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk koji se već treću godinu i službeno obilježava, a nakon što je 23. veljače 2012. godine Općinsko vijeće Široki Brijeg „7. veljače“ proglasilo „Danom sjećanja“.

Da podsjetim, Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća grada Širokog Brijega i Vicepostulatura postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ Gradskom su vijeću Široki Brijeg predložili, a Vijeće je jednoglasno prihvatilo navedenu Odluku o obilježavanju „Dana sjećanja na pobijene franjevce i puk“.

Tim je činom „7. februar – Dan oslobođenja Lištice“ prestao biti dan slavljenja partizansko-komunističkog zločina nad narodom Širokog Brijega, a postao je 7. veljače – Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk, odnosno tim je činom jedna gnjusna povijesna laž iza koje se desetljećima skrivao masovni partizansko-komunistički zločin, prerasla u povijesnu istinu utemeljenu na danas istraženim, dokazanim i nedvojbenim povijesnim činjenicama.

Ovogodišnja 70. obljetnica stravične egzekucije 66 hercegovačkih franjevaca i brojnog puka Božjega danas je obilježena skromno, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod Križa na središnjem gradskom trgu, Trgu širokobrijeških žrtava. Polaganju su bili nazočni predstavnici društvenog života grada Širokog Brijega i Županije zapadno-hercegovačke, te Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i Vicepostulature postupka mučeništva. Molitvu za sve žrtve predmolio je i pastirski blagoslov podijelio fra Miljenko Mića Stojić, vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“.

Današnje „svjetovno“ obilježavanje sastavni je dio Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca koji se održavaju kroz tri dana, od 4. do 7. veljače i bit će popraćeni bogatim događanjima. Cijeli je ovogodišnji program prožet i vjernički i domoljubno, a trodnevnica završava na sam dan Obljetnice 7. veljače, kad obilježavanje započinje u 16.00 sati molitvom pred ratnim skloništem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 fratara iz samostana sa Širokog Brijega. Nastavlja se u Crkvi pred grobom gdje su trenutno pokopan 24 ubijena hercegovačka franjevca, a potom slijedi sv. misa zadušnica koju će predvoditi i na njoj propovijedati biskup gospićko-senjski dr. Mile Bogović.

Županija Z-H proglasila „Dan sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja“

Posebno je važno spomenuti da se u obilježavanje dana partizansko-komunističkog zločina nad hrvatskim narodom zapadne Hercegovina ovih dana uključila i Županija Zapadno-hercegovačka.

Naime, Skupština Županije Zapadno-hercegovačke na svojoj sjednici, održanoj 4. veljače 2015. godine, usvojila je Odluku o proglašenju 7. veljače – Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja u Županiji Zapadno-hercegovačkoj, snažno osudivši sve zločine koji su u ime totalitarnoga komunističkog poretka počinjeni na prostorima Županije Zapadno-hercegovačke, te je i na taj način potaknula na dublje promišljanje povijesti i njezina očuvanja, kako bi sljedeći naraštaji i iz nje mogli učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih prava.

Iduće godine obilježavanje omasoviti i podići na višu razinu

Partizansko-komunistički zločini počinjeni pri kraju Drugoga svjetskog rata i u poraću, zlo su koje je Hercegovinu, ali i cijeli hrvatski narod, zavilo u crno. Stoga je od iznimne važnosti djelovanje na utvrđivanju istine o tom vremenu i tim zločinima, koje je na našem ozemlju prva, još 2007. godine, započela Vicepostulatura postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ sa sjedištem na Širokom Brijegu, nastavilo kao prvo utemeljeno i Povjerenstvo za istraživanje i uređivanje grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća grada Širokog Brijega, nakon kojeg je do današnjeg dana utemeljeno još osam općinskih povjerenstava u Herceg-Bosni (Ljubuški, Neum, Posušje, Busovača, Čitluk, Kupres, Grude i Tomislavgrad) i koji svi zajedno, polako ali sigurno, nezadrživo krče put prema istini.

Kruna djelovanja ovih povjerenstava utemeljenje je najprije Koordinacije povjerenstava za grobišta Drugoga svjetskog rata, a zatim, konačno, i utemeljenje Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat pri Hrvatskom narodnom saboru BiH. Proces je ovo, dakle, koji se više, bez obzira na brojne opsrukcije (uglavnom iz pravca Sarajeva), nitko više ne može zaustaviti.

Istina mora na vidjelo bez obzira kakva ona bila. Broj od gotovo dvadeset tisuća pobijenih ljudi krajem Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću samo u Hercegovini, traži od nas kao civiliziranih ljudi, kao vjernika i katolika, da konačno damo odgovor gdje su, od koga i kako pobijeni svi ti ljudi. Ne tražimo nikakvu osvetu, nago samo istinu.

Podatak da samo u Širokom Brijegu i dandanas po brdima, ledinama, vrtačama i šumarcima još uvijek leži razbacano preko četiri stotine tijela u više od 130 pojedinačnih i masovnih grobišta, činjenica je koja i najokorjelije duše ne može ostaviti mirnima, a sve to pored činjenice da je dosada gradsko Povjerenstvo ekshumiralo 135 tijela žrtava, od čega je njih 42 pokopano, a ostali čekaju sljedeće proljeće da i oni konačno nađu smiraj dušama svojim.

Stoga jako čudi kad neki ljudi, očito nesvjesni činjenice o kojim se razmjerima zločine ovdje radi, pozivaju na ostavljanje prošlosti povjesničarima ili čak, a ima i takvih, ismijavaju ovo iznad svega humano djelovanje. I to, u isto vrijeme dok svi zajedno gazimo po posvuda razbacanim i, najčešće, plitko zavaljenim ljudskim kostima. Zar svi zajedno nismo pozvani na više odgovornosti nego što je pokazujemo. Zar ljudska žrtva, pogotovu nevina, ne zaslužuje više pijeteta od svih nas: običnog puka, svjetovnih i crkvenih vlasti.

I zato raduje i posebno je za pozdraviti puna suglasnost koju su ovih dana postigli gradska vlast Širokog Brijega, županijska vlast Županije Zapadno-hercegovačke, Povjerenstvo za grobišta Drugoga svjetskog rata Široki Brijeg i Vicepostulatura postupka mučeništva o još potpunijem i obuhvatnijem obilježavanju sljedeće i svih sljedećih obljetnica stradanja našega hrvatskog puka i naših franjevaca s prostora Županije Zapadno-hercegovačke.

Osobno držim kako ne bi bilo loše razmisliti i o uvođenju edukacije u naše osnovne i srednje škole na ovu temu, neka i djeca znaju… Eto prilike i za jedno i za drugo već iduće godine…     

           

V. Mabić