Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar,Danko Merin,istaknuti je autor aktualne umjetničke scene, voditelj je ambiciozne galerije Kraluš u Zelini.

-Gospodine Merin, Galerija Kraluš, dio je Pučkog otvorenog učilišta sv. Ivan Zelina. Što je ključno u Vašem vođenju galerije?

-Galerije Kraluš djeluje u okviru Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina, a ja sam već godinu i pol dana uključen u vođenju likovnih programa galerije. Prije svega strast prema umjetnosti je ključan u bavljenju ovim poslom, zatim iskustvo ,iz prve ruke, kao likovni umjetnik i pedagog, i kao treće, razmišljanje da ne trebate biti na središnjoj gradskoj lokaciji da bi privukli ljude da uđu kroz vrata galerije ako nudite nešto drugo i uzbudljivo. Umjetnici su u središtu Galerije Kraluš i naravno su najvažnija komponenta i moj glavni izazov je prezentirati umjetnike i njihova djela što je više moguće široj publici. Želja da ljudi stvarno uživaju u našim izložbama jednako je važna kao i obrazovni aspekt. Znamo da umjetnost potiče našu vizualnu maštu, umjetnost pomaže u stvaranju mentalnih veza između prostora i materijala, posjet galeriji inspirira nove ideje a, među ostalim, možete čak i upoznati umjetnike.

-Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?

-U godinu i pol dana u novom prostoru Galerije Kraluš ostvarili smo petnaest izložbi koje su bile popraćene medijski i na našim web stranicama. Svaku izložbu prati plakat, deplijan i likovni osvrt. Mislima da se sve više čuje za našu galeriju što je preporuke za nove autore i nove izložbe. No na ovome ne želimo stati, važno je povezivanje s publikom i upoznavanje javnosti s relevantnim slikarskim i umjetničkom događanjima.

-Organizirate izložbe, kolonije.

-Uz pomoć Grada Sv. Ivan Zelina, PO učilišta Zelina kao i Turističke zajednice grada Sv. Ivan Zelina , po prvi put organizirana je likovna kolonija Zelinski Vinoreli 2018., na kojoj su poznati hrvatski likovni umjetnici slikali vinom. Ovaj likovni susret organiziran je u sklopu 50. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Sv.Ivanu Zelini. U Galeriji Kraluš je ova izložba privukla značajnu pozornost. Bio je to lijep primjer povezivanja lokalne zajednice, privrede i turističke ponude gdje je galerija ostala vjerna svom osnovnom zadatku educiranja posjetitelja i približavanja likovnoj umjetnosti.

 -Kakav je danas odnos umjetnosti i njezinih konzumenata?

-Umjetnost postaje sve popularnija diljem svijeta. To više nije samo elitistički način zabave.U 21. stoljeću vizualna se kultura razvila kao priznato interdisciplinarno polje rada, uzimajući u obzir raznovrstan pristup umjetničkih praksi. Tako sada slike svih vrsta komuniciraju i sudjeluju u izgradnji identiteta, spola, klasa, odnosa moći i drugih društvenih i političkih značenja i vrijednosti. Medicina, znanost, politika, potrošačka kultura, religija i duhovnost su neke od arena koje vizualne kulture istražuju zajedno s umjetnošću.Pored utvrđenih umjetničkih likovnih medija kao što je slikarstvo ili kiparstvo, vizualna umjetnost koristi film, televiziju, dizajn i druge oblike popularne kulture. Izražena tendencija je da umjetnost postaje participativna, gdje društvene interakcije potaknute umjetničkim djelovanjem postaju njezin sadržaj.

-Kako odabirete autore za izlaganje?

-Budući da je umjetnost vrlo subjektivna, velik dio mog odabira temelji se na osobnom ukusu i intuiciji. Neke galerije odabrale su svoje umjetnike po lokaciji, temi, stilu ili trendu. Na primjer, neke galerije prikazivat će samo pejzažne slike ili izložiti umjetnike koji žive u istom gradu. Danas javna izložbena praksa postaje mjesto gdje se pojavljuju zanimljiva pitanja vezana uz odnos umjetnosti i novca. 

Čuje se više puta da je umjetničko tržište, iskrivljeno privatnim okusom bogatih kolekcionara i trendovskim ukusom likovnih kritičara, pokvarilo javnu izložbenu praksu. Sve što je bitno u umjetnosti je način. Isto kao u obrazovanju i odgoju.

Moje razmišljanje o izboru „načina“ je nešto tradicionalnije.

-Što planirate? Koga bi od najvećih imena voljeli videti u Galeriji Kraluš?

-Planova je dosta. Nažalost, neki planovi će biti limitirani financijskim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Naša dosadašnja praksa je bila da osiguravamo tiskanje plakata, deplijana i likovni predgovor za svaku izložbu kao i mala zakuska uz umjetnički program pri otvaranju. Pokušavamo riješiti i prijevoz slika i kraći boravak umjetnika koji dolaze iz drugih gradova. Planiramo i neke dodatne radove oko rasvjete i galerijskog inventara. Osnivanje umjetničkog savjeta galerije je također u planu. Planova i entuzijazma ne manjka tako da do kraja godine očekujemo samostalne izložbe Željka Bubala, Olene Sokolovski, Duška Šibla i Hrvoja Marka Peruzovića. Za slijedeću godinu su već ugovorene izložbe istaknutih hrvatskih umjetnika ali o tome drugom prilikom.

-Može li galerija izvan središta biti mjesto okupljanja i življenja kulturnog života?

-Pokazalo se da može. Galerija bi trebala biti mjesto za druženje s prijateljima i razmjena ideja i izgradnja zajednice.Sretna okolnost sa Galerijom Kraluš je ta što se nalazi neposredno pri ulazu u kino dvoranu Pučkog otvorenog učilišta Zelina. Tako da osim likovne publike izložbe razgledaju posjetioci mnogih drugih kulturnih i društvenih događanja u Zelini. Galerija Kraluš postaje mjesto za izgradnju zajednice, prave društvene mreže, našeg umjetničkog i kulturnog ekosustava, a to je važno.

-Galerijska djelatnost u današnjem svijetu, u globalnom selu.

-Možete sa uzbuđenjem doći u galeriju, upoznati umjetnika i na licu mjesta uživati u njegovoj umjetnosti. Danas, gotovo svaka slika koju umjetnik stvara je na internetu, više ljudi može pogledati rad na mreži i odlučiti hoće li im se svidjeti dovoljno da napuste svoju kuću kako bi posjetili galeriju ili prisustvovali otvaranju izložbe. Doživljaj umjetnosti u zajednici je postala manje realna i površnija zbog stvari poput društvenih medija i web mjesta poput Facebooka. Ukoliko se neko nije odlučio da nas prati na licu mjesta u Galeriji Kraluš, može se informirati i na ovaj način :https://www.facebook.com/galerijakralus/

 

Mirosav Pelikan

Share
0