Hrvatski i slovenski stručnjaci imenovani za rješavanje problema Ljubljanske banke, zeljko Rogić i France Arhar, sastat će se u Otočcu na Krki. Bit će to njihov prvi sastanak nakon što su im vlade dviju zemalja dale mandat za to, javlja HRT.

U skladu s mandatima koje su stručnjaci dobili od svojih vlada, fokus razgovora o dugogodišnjim problemima u vezi sa štednjom kod bivše glavne filijale Ljubljanske banke u Zagrebu bit će na tzv. prenesenoj štednji. Slovenska i hrvatska vlada u srpnju su imenovale po jednog financijskog stručnjaka koji će se baviti sporom u vezi s potrazivanjima hrvatskih štediša Ljubljanske banke te moguće rješenje ponuditi dvjema vladama.

Slovenski ministar Karl Erjavec potkraj srpnja izjavio je da je rješenje pitanja Ljubljanske banke preduvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma u slovenskom parlamentu.

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić za Hrvatski radio izjavila je da je to način da se izvučemo iz blokade. Za naše odnose bilo bi korisno i pozitivno da slovenska vlada što prije pošalje prijedlog ratifikacije u parlament, smatra Pusić. Ističe kako se pitanje Ljubljanske banke ne moze vezati uz pitanje ratifikacije pristupnog ugovora.

Predsjednik Republike Ivo Josipović ne očekuje zastoj u procesu ratifikacije našeg pristupnog ugovora s Hrvatskom unijom unatoč sporu zbog Ljubljanske banke. Ističe da će naši prijatelji u Sloveniji razumjeti da je taj slučaj bilateralni problem i da nije predmet pregovora u sklopu članstva u Europsku uniju. U svakom slučaju obje strane moraju pronaći prave modalitete kako bi prevladale taj problem, izjavio je Josipović za austrijsku novinsku agenciju APA.

Erjavec je nedavno ponovio da Ljubljana i dalje inzistira na tezi da su potrazivanja hrvatskih štediša prema Ljubljanskoj banci iz vremena bivše SFRJ sukcesijsko pitanje i da bi hrvatska vlada trebala povući punomoć kojom je poduprla Zagrebačku banku i Privrednu banku Zagreb u njihovim tuzbama protiv Ljubljanske banke za dio štednje u Ljubljanskoj banci koji je prenesen u hrvatski javni dug.

Hrvatska pak smatra da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om i to pitanje nisu ni na koji način povezani jer je postupak ratifikacije u parlamentima europskih drzava povezan s udovoljavanjem europskim kriterijima, a ne s Ljubljanskom bankom.

R.H.