Svečano misno slavlje na spomendan bl. Augustina Kazotića u istoimenoj zagrebačkoj zupi u petak, 3. kolovoza predvodio je vojni biskup u Bosni i Hercegovini Tomo Vukšić. U koncelebraciji su bili provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Anto Gavrić i domaći zupnik fr. Nikola Leopold Noso te dominikanci iz zagrebačkih samostana.

U homiliji biskup Vukšić istaknuo je kako bl. Augustina Kazotića naša hrvatska kultura smatra začetnikom humanizma u sjevernim hrvatskim krajevima. Crkvena javnost ga pamti kao obnovitelja velike ondašnje zagrebačke biskupije na različitim razinama: na duhovnom, svećeničkom, odgojnom, liturgijskom i pastoralnom planu. Bio je, kazu njegovi zivotopisi, propovjednik snaznoga glasa. Ne zbog mnoštva decibela, nego ideja koje je zastupao. Bio je ugledni znanstvenik svoga vremena koga laička i crkvena javnost jednoglasno smatra najuglednijim Hrvatom njegova vremena, rekao je biskup, te upozorio kako je unatoč tome tako zaboravljen u hrvatskom narodu i u općoj Crkvi.

Biskup je podsjetio kako su u vremenu u kojem je zivio bl. Augustin hrvatsko društvo kao i ondašnja drzava unutar koje se nalazio ovaj dio našega naroda bili strahovito podijeljeni zbog različitih razloga. Društvena podjela do ratnih sukoba bila je česta pojava Augustinovog doba, a dinastička borba za vlast vrlo često je ruzno završavala. Jedan od tih sukoba bio je i uzrok Augustinova progonstva u Avignon. No Augustin i dok je boravio u Zagrebu, i dok je bio u Avignonu i poslije kad se našao u Luceri, cijelo vrijeme bio je borac za prava društva, za prava Crkve i naroda kojemu je pripadao, te su ga birali da posreduje u sporovima, rekao je biskup, te podsjetio kako je i sam njegov odlazak u Avignon imao za cilj posredovanje u sporu između ondašnjih pretendenata na drzavnu vlast. „Stoga za Augustina mozemo reći da je svetac društvene sloge", primijetio je propovjednik, te istaknuo kako taj vid suvremenosti nije potrebno razlagati. „Naime, danas ne postoje dinastičke borbe za vlast, ali postoje borbe za vlast. Danas ne postoje ondašnje društvene podjele na način kako je to onda bilo, ali i ovo društvo kao i tolika društva oko nas zaista su podijeljeni. Bl. Augustin pojavljuje se kao suvremeni poziv na obvezatnu društvenu slogu, slogu koja donosi plodove i u društvu i u drzavi i u Crkvi, među ljudima do svakoga pojedinca", rekao je biskup.

Podsjećajući da je bl. Augustin, rodom iz Trogira, bio biskup u Zagrebu, biskup je rekao da danas među Hrvatima, pogotovo na nekoj vrsti pokrajinske pripadnosti, gotovo neke nevidljive sile proizvode nove podjele. „Ovaj svetac sretno spaja hrvatski jug i hrvatski sjever. Ovaj sveti Dalmatinac u Zagrebu poziv je da različite tradicije jednoga naroda, u ovome slučaju hrvatskoga naroda jesu komplementarne tradicije, jesu tradicije koje se nadopunjuju, jedna drugoj su blagoslov ako sretno i slozno stoje jedna pokraj druge. Stoga je ovaj sveti Dalmatinac u Zagrebu snazna opomena svih takvih podjela i snazan poziv na zazivljavanje prakse, ne samo teorije o komplementarnosti naših različitih krajeva i tradicija", upozorio je biskup.

Nakon popričesne molitve biskup Vukšić izmolio je molitvu za proglašenje svetim bl. Augustina Kazotića. Na misi je pjevao zbor Nokturno pod ravnanjem Maje Kučko.(ika/HRsvijet)