Hrvatska se nalazi pod velikim pritiskom ruske kompanije Gazprom i Kremlja da potpiše novi međudrzavni i dioničarski ugovor kojima bi se regulirali odnosi i prava oko gradnje plinovoda Juzni tok! I to prije nego Hrvatska uđe u Europsku uniju, stoji to, između ostaloga, u povjerljivom dokumentu Vlade u kojem se detaljno razmatra sadašnja hrvatska pozicija oko gradnje strateškog plinovoda Juzni tok, piše Jutarnji list.

Riječ je o 3600 kilometara dugom plinovodu kojim bi se plin iz Rusije dopremao u Europu i trebao bi se početi graditi krajem ove godine. Prema povjerljivom vladinom dokumentu u kojem se razlaze pozicija Hrvatske u odnosu na ovaj projekt, predstavnici Gazproma, koji su zapravo produzena ruka Kremlja i visoke drzavne politike Vladimira Putina, u razgovorima od predstavnika hrvatske Vlade i drzavne tvrtke Plinacro traze da se gorenavedeni dokumenti potpišu doslovno iza leđa Europske komisije koja se tome protivi jer smatra da svi dosada potpisani međuvladini ugovori s Gazpromom i Rusijom nisu u skladu s EU zakonodavstvom. Pa tako i ugovor, koji je 2010. godine u Moskvi s ruskim ministrom energetike, potpisao tadašnji ministar gospodarstva Đuro Popijač. Naime, ruski predstavnici uvjeravaju hrvatsku stranu kako bi novi međudrzavni ugovor bio iznad prava Europske Unije kada Hrvatska postane njena članica u srpnju 2013. Sastavljači dokumenta Vladu upozoravaju kako to nije istina te da Hrvatska u tim razgovorima mora biti iznimno oprezna s obzirom da je pod monitoringom te da prije ulaska u Uniju Hrvatska mora mijenjati sve međudrzavne ugovore koji nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a, tzv. aquiem.

Štoviše, tvrde da bi popuštanje Rusima moglo zaustaviti planirani ulazak Hrvatske u Uniju. Bitno je reći da je ovaj povjerljivi dokument sastavljen samo prije nešto više od dva mjeseca, u lipnju 2012.

>>William Engdahl: Amerikanci neće s naklonošću gledati na ruske investicije u Hrvatskoj

Da Europska komisija pomno prati poteze hrvatske Vlade u svezi Juznog toka pokazuje podatak iz ovog vladinog dokumenta u kojem stoji da je dosad odrzano nekoliko sastanaka na ovu temu i Europska komisija je od Hrvatske zatrazila punu suradnju.

Hrvatska pozicija u odnosu na plinovod Juzni tok ponovno je postala zanimljiva jer je upitna već ranije dogovorena magistralna trasa plinovoda. Ona je trebala prolaziti od Rusije, ispod Crnog mora do Bugarske, pa kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju do Austrije.

No, prema posljednjim informacijama trasa kroz Mađarsku je upitna jer tamošnja Vlada zasada odbija potpisati izmijenjeni međudrzavni ugovor s Gazpromom zbog EU. Upućeni kazu da Rusija trazi alternativu trasi plinovoda. U tom slučaju Hrvatska je Rusiji alternativa, ali uz uvjet potpisa novog međudrzavnog ugovora. O tome je, kako saznaje Jutarnji list, Radimir Čačić razgovarao u Moskvi.

>>Ruska veza: Čačić kod Putina lobira za Juzni tok

Vladimir Putin je kao predsjednik Rusije prije šest godina nudio prolazak plinovoda Juzni tok kroz Hrvatsku, no vlada Ive Sanadera za to nije imala sluha. Naime, idealna i najkraća trasa plinovoda je od Bugarske, preko Srbije, Hrvatske, Slovenije do Austrije te od Hrvatske direktno do Italije.

Do preokreta je došlo u ozujku 2010. godine kada je tadašnja premijerka Jadranka Kosor otišla u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom. Tada je potpisan Sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda Juzni tok. No, riječ je bila tek o dobavnom, a ne tranzitnom pravcu Juznog toka. Razlika je velika. Prolaskom tranzitnog pravca zemlja kroz koju pravac prolazi naplaćuje transport plina, a s dobavnim pravcem dobiva tek još jedan izvor uvoznog plina. Tada je i dogovoreno osnivanje zajedničke tvrtke između Gazproma i Plinacroa koja će biti u 50-postotnom vlasništvu tih dviju tvrki. Dvije godine nakon posjeta premijerke Kosor Moskvi stvari su se potpuno i dramatično promijenile.

>>Ruski Gazprom izbacio Austriju iz Juznog toka

Europska komisija upozorava Mađarsku, Sloveniju, Bugarsku, i Italiju, kao članice Europske Unije, da njihovi međudrzavni ugovori s Rusijom nisu u skladu s EU zakonodavstvom. Europska komisija kao rješenje nudi tipski ugovor koji bi članice Unije sklopile s Rusijom ili ugovor između Europske Unije i Rusije koji bi regulirao odnose u projektu Juzni tok. Prema pritiscima koji se vrše na Hrvatsku, Rusija na takvu ponudu ne pristaje.

M.M.