Član Međunarodne krizne skupine Marko Prelec predstavio je tijekom rasprave pred Vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta ovoga tjedna vjerojatno najinventivniji prijedlog ustavnih promjena koji bi riješio sve međunarodne i domaće presude te omogućio približavanje zemlje Europskoj uniji, a svodi se na dva naizgled jednostavna izbora – ukidanje konstitutivnosti naroda kako bi svi građani imali jednaka prava, a, s druge strane, federalizacijom zemlje razriješio brojne prijepore zaostale još od rata među trima narodima, piše Večernji list BiH.

Petak, 27. studenoga, na autocesti od grada Absard do Teherana, oklopni automobil u kojem je bio šef iranskog nuklearnog programa Moshem Fakhzarideh, upao je u zasjedu. Znanstvenik je ubijen, vjerojatno zajedno sa svojim tjelohraniteljima. Vijest o incidentu i dalje zbunjuje. 

U ovim pandemijskim vremenima neizvjesnosti i tjeskobe – opravdanog straha da će novo-staro sličiti kolektivnim samnicama – kao i paničnih poteza Plenkovićeve vlade, oporba izgleda kao đačka ekskurzija ŠUP-ovaca (Škola učenika u privredi) u posjetu Hrvatskom saboru, a Plenkovićeva vlada opako podsjeća na vladavinu nimalo umivenog komunizma. 

Da je oporba 25. studenog napustila Sabornicu „do daljnjega“, recimo do Božića, onda bi taj čin imalo smisla i političku težinu; vjerojatno bi pokrenulo određene europske političke mehanizme, jer bi se pokazala sva nagost Plenkovićeve „75+1 demokracije“ i njegova sklonost samovladavini. Međutim parlamentarna je oporba u srijedu, valjda, izašla malo na zrak, protegnuti noge, popušiti cigaretu i usput se izjadati novinarima, a kad je dobila porciju medijske minutaže vratila u Hrvatski sabor.

Nedavno je obilježena 25. obljetnica potpisivanja Daytonskog sporazuma kojim je okonćana agresija što ju je nakon raspada komunističke federalne Jugoslavije poveo srbijanski predsjednik Slobodan Milošević protiv Hrvatska i Bosne i Hercegovine. Povodom ove obljetnice treba podsjetiti na ključnu ulogu koju je odigrala Hrvatska da bi se zaustavio rat na prostorima bivše Jugoslavije. Ta uloga se često podcjenjuje iako je nedvojbeno da je tek hrvatska pobjeda u vojnoredarstvenoj operaciji Oluja nad srpsko-crnogorskom agresijom prisilila Slobodana Miloševića na pregovarački stol.

Dejan Jović, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, nedavno je uzburkao hrvatsku javnost davši podršku tvrdnjama književnika Pere Kvesića da je hrvatska država „propali projekt“.

Jučer je Donald Trump praktički priznao poraz na predsjedničkim izborima u SAD-u te je odobrio početak postupka prijenosa vlasti na novu administraciju Joea Bidena.

Jesmo li svjesni što se događa s hrvatskom historiografijom od 1990. godine do danas? Zašto se pojedina povijesna razdoblja najvećim dijelom jednostavno previđaju i prešućuju? Tko to želi iz naše memorije ukloniti sve ono što smeta današnjoj djeci komunizma i njihovim saveznicima velikosrpskim ideolozima?

Da bi se shvatilo što se ove godine dogodilo s Kolonom sjećanja u junačkome Vukovaru treba podsjetiti na izjavu koja je glavni motiv politike Andreja Plenkovića. On je izjavio da je njegova "misija promijeniti HDZ, a potom i Hrvatsku". Nije obrazložio tko mu je zadao tu misiju, ali budući da dolazi iz birokratiziranog eurounijskog Bruxellesa u kojemu je čak dogurao do toga da bude jedan od kandidata ni manje ni više za predsjednika Europske komisije jasno je da je tu misiju dobio od Europske unije.