Još malo o međunarodnom sukobu u BiH
Zagovornici teza o navodnoj umješanosti Republike Hrvatske u ratni sukob devedesetih godina prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini, morali bi znati da je za definiranje nekog ratnog sukoba takvim potrebno zadovoljiti najmanje jedan od dva glavna uvjeta a to su: izravna vojna intervencija i sveukupna kontrola.



Okolnosti u kojima su usmrćeni i mjesto posljednjega počinka skupine širokobrijeških franjevaca, koji su tijekom partizanskog napada na Široki Brijeg 6. i 7. veljače 1945. potražili sklonište u franjevačkoj hidrocentrali i mlinici pored rijeke Ugrovače, ni danas nisu u potpunosti razriješeni. Dosadašnja istraživanja, uključujući ekshumaciju i DNK analizu, pokazala su da su posmrtni ostatci jednog od njih, fra Melhiora Prlića (1912. – 1945.), pronađeni u masovnoj grobnici na lokalitetu Sudišće nedaleko od Zagvozda zajedno s posmrtnim ostatcima fra Julijana Kožula (1906. – 1945.) i fra Zdenka Zupca (1911. – 1945.).
Milan Čačić, otac prvog dopredsjednika Milanovićeve vlade, početkom sedamdesetih godina bio je tajnik Izvršnog vijeća Socijalističke Republike Hrvatske. Međutim, za razliku od svog tadašnjeg šefa Dragutin Haramija, koji je smijenjen u poznatim partijskim čistkama, karijera starijeg Čačića je, kao i karijera oca aktualnog predsjednika Ive Josipovića, nakon Brozovog puča u Karađorđevu, naglo krenula uzlaznom putanjom.
Tomo Bešker iz Zagreba bio je po svemu sudeći jedini preživjeli svjedok masakra koji je nad hrvatskim ljudima počinjen nakon završetka II. svjetskog rata na planini Kozari, na mjestu koje se i danas zove Ustaška dolina.
Završne misli - Četničko-partizanska zlodjela su neizbrojiva i neopisiva
Neki pojedinačni slučajevi četniko-partizanskih zločina
Sržni događaj po kojem je satkana »Jama« - S pjesnicima već prvog jutra u Cindrićevoj kući