Igor Zidić jedan je od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i eseist, jedan je od onih koji su nakon Hrvatskog proljeća itekako osjetili progon na svojoj koži.U razgovoru za Glas Istre Zidić otkriva detalje iz 1971. godine, jer iako je prošlo toliko vremena mnogima se čini da sve još uvijek nije do kraja razjašnjeno.
Darko Mršić, politički analitičar s ljubljanskom adresom, koji godinama sustavno proučava političke procese u BiH, privukao je pozornost serijom objava na društvenoj mreži Twitter ustvrdivši da se više ne poklapaju interesi Europske unije i Velike Britanije kada je u pitanju BiH te da nije slučajno da se samo nekoliko mjeseci nakon Brexita produbila politička kriza. Otkrio je i zbog čega bi sigurnosne službe Hrvatske i Francuske trebale intenzivno surađivati, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Svako malo, čitamo ili slušamo o pojedinačnim smrtnim slučajevima tijekom velikosrpske agresije. U tome su najglasniji Srbi, koji traže da se procesuiraju i navodni zločini koji su učinjeni u vrijeme kad su Srbi, Crnogorci i zločinačka JNA te domaće izdajice željeli Hrvatsku pretvoriti u svoju koloniju.
Presudni, vjerojatno odlučujući razgovori o izbornoj reformi u BiH trebali bi se nastaviti u drugoj polovini ovog mjeseca kada će se znati hoće li biti postignut politički sporazum prije svega između hrvatske i bošnjačke strane oko izmjena Izbornog zakona koji se tiče načina biranja izaslanika u federalni Dom naroda i Predsjedništvo BiH, pišeVečernji list BiH.
Ministarstvo obrane po svemu sudeći ipak će donijeti odluku o prihvaćanju 84 borbena vozila Bradley M2A2 ODS, od kojih bi se 62 vozila dovela u operativnu upotrebu, dok bi se preostala 22 koristila za pričuvu i rezervne dijelove. Konačna odluka mogla bi biti donesena već u roku od tjedan dana, što bi bilo par tjedana prije roka koji je SAD Hrvatskoj postavio za 31. siječnja, piše Nacional
U posljednjem izvješću Glavnog tajništva Energetske zajednice (EZ) navodi se kako će biti odgođen početak radova izgradnje plinovoda između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, što predstavlja iznenađenje s obzirom na tvrdnje i poteze vlasti u Federaciji BiH.
Istraživač na sveučilištu Cambridge Timothy Less ocijenio je da će BiH ostati u stanju akutne krize dok god je na snazi “Inzkov zakon” o negiranju genocida.
Nedavna presuda Europskog suda za ljudska prava kojom je na slučaju iz Rumunjske potvrđeno da države mogu raspustiti stranke koje se ne distanciraju od bivših komunističkih partija imala je u Hrvatskoj slab odjek.
„Moguć je i rat i raspad BiH“, kazao je zastupnik Mosta u Hrvatskom saboru Nino Raspudić za Kompas RTV-a Herceg-Bosne i objasnio kako nas povijest uči da nikad nikakve opcije ne treba isključiti, ali da ono što je doista najvrjednije, gdje se nikada neće pogriješiti, je politika mira i pravde.
Gotovo pola milijuna Hrvata je pobijeno nakon završetka antinacističkog rata po naređenju jugoslavenskih komunista – veliko Srba i maršala Tita, a ubojice su bili presvučeni četnici i hrvatska djeca – partizani, ali njihovi potomci i danas negiraju te zločine. Mnogi počinitelji tih zločina su bili živi kada je nastala demokratska država Hrvatska, a gotovo nitko o zločinima nije progovorio ni riječi. Zašto? Dakle, nakon završetka rata nad Hrvatima je izvršen genocid, a to i danas skrivaju potomci komunističkih zločinaca koji se danas nalaze pozicijama moći u politici, obrazovanju i kulturi.