Jure Vujić: Pozadina ruske agresije na Ukrajinu
Iako iznutra oslabljen, Putin smatra da je došlo vrijeme za rušenje suvremenoga međunarodnog poretka nakon kraja hladnog rata. Zbog toga se koristi invazijom na Ukrajinu kao pritiskom na sigurnosnu arhitekturu Europe, uspostavljajući ponovno rusku sferu utjecaja u bivšim sovjetskim republikama
Iako je stanje u Bosni i Hercegovini zabrinjavajuće, to je političko pitanje, a ne sigurnosna kriza, rekao je britanski izaslanik za zapadni Balkan Stuart Peach u razgovoru za Hinu, ali i dodao da je ruski rat u Ukrajini "izazov" koji se ne smije preliti na balkanski prostor.
Sjećate li se Jugoslavenske narodne armije (JNA), njenih zapovjednika, sjećate li se napokon agresije na Republiku Hrvatsku, u kojoj je sudjelovala i ova zločinačka postrojba? To vas pitamo iz razloga, jer se gotovo više nigdje i ne spominje JNA, kao da nije postojala i kao da nije rušila, masakrirala, pljačkala – sve što hrvatski diše.
Američki državni tajnik Antony Blinken na svom Twitter profilu je objavio kako je razgovarao s premijerom Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem te kako je Bosna i Hercegovina bila jedna od tema razgovora.
Ruska invazija na Ukrajinu pored toga što ju je Hrvatska, članica NATO-a i Europske unije oštro osudila kao agresiju na jednu suverenu državu imala je niz pretežno pozitivnih učinaka na unutarnjepolitičkoj sceni. Jedan od najvažnijih bilo je nakon invazije prvi put priznanje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića izrečeno u prvom nastupu u Hrvatskome saboru da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije.
U Hrvatskoj ne će biti sreće ako se ne provede lustracija. To nije bilo moguće u vrijeme Domovinskoga rata, jer tada nam je na prvom mjestu bila obrane od agresije i stvaranje slobodne, samostalne i nezavisne države.
Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske i aktulni savjetnik za vanjsku politiku premijera Andreja Plenkovića, govoreći za Mrežu Federalne televizije, rekao je kako je agresija na Ukrajinu odluka Rusije i predsjednika Vladimira Putina. Istaknuo je kako je ta agresija uzdrmala temelje međunarodnog poretka stvorenog nakon Drugog svjetskog rata.
Europski parlament je održao zasjedanje u utorak popodne na kojem je jedna od tema bila situacija u Bosni i Hercegovini u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu i unutrašnjih političkih tenzija.
S velikom pozornošću se prate politički procesi u jugoistočnoj Europi, osobito u Bosni i Hercegovini. Dokaz tomu su pojačani kapaciteti EUFOR-a u BiH kao predostrožna mjera kojom se nastoji zadržati sigurnosna stabilnost, a o tome svjedoči i trenažni let francuskih borbenih aviona Rafalea koje je prihvatio zapovjednik operacije Althea u BiH.
Građani Bosne i Hercegovine i 30 godina nakon rata dobro su naoružani, a vlastima uspijeva pronaći i oduzeti tek simbolične količine skrivenog naoružanja, proistječe iz podataka koje prikupljaju i obrađuju policijske i sigurnosne agencije u BiH i inozemstvu.