Rubio: SAD podržavaju Talijana Lardija za visokog predstavnika u BiH
Američki državni tajnik Marco Rubio govorio je o stanju u Bosni i Hercegovini tijekom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Američkog kongresa, potvrdivši da Sjedinjene Američke Države podržavaju talijanskog diplomatu za novog visokog predstavnika u BiH.
Odgovarajući na pitanja republikanskog zastupnika Keitha Selfa, koja su se odnosila na proširenje NATO-a, situaciju na Kosovu i ulogu visokog predstavnika u BiH, Rubio je pokazao dobro poznavanje prilika na Zapadnom Balkanu te nagovijestio smjer buduće američke politike.
– Postoji novi kandidat za visokog predstavnika u BiH kojeg ćemo podržati. Riječ je o gospodinu iz Italije za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao u pomaganju da se osigura određena stabilnost na toj poziciji – izjavio je Rubio.
Američki državni tajnik poslao je i jasnu poruku kada je riječ o teritorijalnom integritetu i sigurnosti Bosne i Hercegovine.
“Mimo toga, ostajemo angažirani na ovoj temi, kao što ste istakli, a to radimo i privatno. Posljednja stvar koju želimo vidjeti je bilo kakva vrsta sukoba tamo, bilo kakva podjela, seceija ili stvari te prirode koje bi stvorile dalji konflikt”, naglasio je Rubio.
Rubijeve izjave dolaze u trenutku kada se u Sarajevu održava dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi trebala biti donesena odluka o Schmidtovom nasljedniku
Iako nije spomenuo ime kandidata, jasno je da je riječ o Antoniju Zanardiju Landiju, 76-godišnjem talijanskom diplomati s bogatim iskustvom. Među kandidatima koji su se ranije spominjali bili su i Rene Troccaz te Amerikanac William Ruger.
Međutim, pitanje imena nije i najvažnija tema o kojoj se raspravlja iza zatvorenih vrata. Ključna dilema među članicama Upravnog odbora PIC-a odnosi se na budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR), odnosno na obim njegovih ovlasti, korištenje bonskih ovlasti i potrebu za intervencijama u domaće političke procese.
Kada predstavnici država članica sjednu za pregovarački sto, najvažnije pitanje postaje kako bi trebao izgledati mandat novog visokog predstavnika u narednim godinama. Upravo po tom pitanju postoje značajne razlike između Sjedinjenih Američkih Država i europskih zemalja.
Washington na OHR sve više gleda kao na instituciju koja bi trebala ući u tranzicijsku fazu, s krajnjim ciljem njenog izmještanja ili gašenja. U ovom trenutku Amerikancima je posebno važno pitanje državne imovine kako bi se otvorio put za realizaciju strateškog projekta Južne interkonekcije. Osim toga, OHR se u američkim krugovima sve češće posmatra kao opterećenje.
S druge strane, europske države smatraju da je OHR i dalje potreban. U Bruxellesu i drugim važnim europskim prijestolnicama svjesni su da je prvobitna namjera bila zatvaranje ove institucije, ali procjenjuju da za to još nisu stvoreni odgovarajući uvjeti. Smatraju da misija zbog koje je OHR uspostavljen nije završena te da bi njegovo prerano gašenje moglo negativno utjecati na stabilnost Bosne i Hercegovine.
M.J.