Europska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) s prijašnjih 2,9% na 3,2% jer se gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru i jer bi se u drugom polugodištu rast trebao ubrzati.

Ekonomski stručnjaci Europske komisije, koji su zaduženi za Hrvatsku, kažu da se događa "široko utemeljen rast", što znači da uravnoteženo rastu sve sastavnice BDP-a, "i da stoga počiva na puno zdravijim osnovama" nego u pretkriznom razdoblju, prije 2008. godine, kada su glavni pokretač rasta bile javne investicije, uglavnom u cestogradnju, što je financirano zaduživanjem i što je dovelo do sadašnjih visokih razina javnog duga. 

Hrvatsku je dugotrajna kriza skupo koštala jer će po prognozama Komisije BDP dosegnuti pretkriznu razinu tek 2019. godine.

Stručnjaci EK ističu da se ne mora baš sa zavišću gledati na zemlje koje postižu bolje rezultate, poput primjerice Rumunjske, koja će ove godine imati najveći rast u EU, 5,7 posto, jer u toj zemlji istodobno raste i proračunski manjak i javni dug, koji doduše i dalje ostaje nizak jer je i krenuo s vrlo niske osnove, a tamošnji rast nije "široko utemeljen".

Također ističu i pozitivan učinak lex Agrokora, navodeći kao primjer iskustva drugih zemalja koje su imale slične situacije s potrebom restruktiriranja velikih sustava jer podaci pokazuju da je za 20-tak posto veći postotak naplate potraživanja u slučaju urednog restrukturiranja, nego u slučaju da se ide odmah u stečaj.

Dodaju da je ishod restrukturiranja Agrokora još uvijek nesiguran, ne može se sa sigurnošću predvidjeti koliki će biti otpis potraživanja, hoće li doći do nagodbe i hoće li eventualni ishod nagodbe biti osporen na nekom sudu. Ipak, rizici su puno manji ovako, nego da je sve prvi dan završilo u stečaju, kažu stručnjaci Komisije, dodajući da su ovako i dobavljači dobili na vremenu i potreban predah u kojem mogu pokušati naći nove klijente za svoje proizvode.

 

M.M.