Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na sastanku predsjednika država Višegradske skupine kao posebna gošća te je po završetku zahvalila predsjednicima država Višegradske skupine na partnerskom odnosu prema Hrvatskoj.

Predsjednica je istaknula kako su tijekom dvodnevnog sastanka na vrhu vodili razgovore koji određuju budućnost naših država, ali i ovog dijela kontinenta, dotičući se tema migracija, klimatskih promjena, energetike te sigurnosti i stabilnosti našeg susjedstva, prostora Jugoistočne Europe.

Osvrnuvši se na klimatske promjene, svi predsjednici složili su se kako imaju velika očekivanja od predstojeće Pariške konferencije. Predsjednica je naglasila kako je dogovor koji je postignut u New Yorku prihvaćanjem povezanih ciljeva održivog razvoja iz Agende za razdoblje poslije 2015. iznimno bitan iskorak.

Klimatske promjene uništavaju okoliš u kojemu živimo, no utječu i na gospodarstvo te će svakako biti uzrokom daljnjih migracija – procjenjuje se da će sljedećih godina čak stotine milijuna ljudi napuštati svoje domove upravo zbog klimatskih promjena, naglasila je dodavši kako je sada trenutak za odlučno djelovanje.

Nadalje, kazala je kako je energetsko povezivanje naših država u zajedničkom interesu. Energetska učinkovitost i energetska neovisnost bitni su elementi nacionalne sigurnosti i političke stabilnosti svake države te njenog gospodarstva, gospodarskih tijekova i standarda građana.

„Izgradnjom LNG terminala na Krku i našim povezivanjem sa zemljama Višegradske skupine ali i u okviru inicijative Jadran-Baltik-Crno more koju sam nedavno predstavila osigurali bismo, ne samo energetsku, nego i političku i gospodarsku neovisnost naših zemalja od mogućih manipulacija, poput zatvaranja dotoka plina ili pak manipulacijama cijenama“, naglasila je.

Osvrćući se na migrantsku krizu, Predsjednica je kazala kako je riječ o dugoročnoj i višeslojnoj krizi s kojom će se Europska unija, ali i cijeli svijet suočavati u godinama koje dolaze. Hrvatska je posljednjih tjedana jedna od zemalja koje su zahvaćene ovom migracijskom krizom, kazala je naglasivši kako je oko 137. 000 ljudi do sada ušlo u Hrvatsku.

Predsjednica je istaknula kako humanitarni aspekt krize nitko ne dovodi u pitanje. „Moramo i jesmo pokazali ljudsko lice i pomogli ljudima kojima je pomoć potrebna. Moramo raditi na povećanju humanitarne i razvojne pomoći kako od strane naših zemalja tako i od strane EU-a“, kazala je.

Predsjednici su se složili kako treba izgraditi kampove u zemljama prvog prihvata, kao što su Turska, Libanon i Jordan te kako ih treba dovesti na razinu dostojnu ljudskoga života. Nadalje, kroz diplomaciju, s navedenim državama treba osigurati da se već tamo razdvajaju izbjeglice i ekonomski migranti.

Predsjednica ja naglasila kako rješenje ovog problema treba biti dugoročno i temeljeno na solidarnosti u EU te na sveobuhvatnom pristupu kojim će se riješiti izvori problema. Na ratne sukobe, ekstremizam, terorizam moramo odgovoriti vojnim i obrambenim naporima te se moramo koristiti diplomacijom, ali i donatorskom razvojnom pomoći kojom bi se iskorijenili drugi uzroci migracija, a to su siromaštvo, nejednakosti i neobrazovanost.

Istaknula je kako je sigurnosna komponenta ove krize za nju kao Predsjednicu kojoj je nacionalna sigurnost jedna od ustavnih ovlasti iznimno bitna. „Moramo osigurati i strogo kontrolirati tko prelazi granice, zašto i u kojem trenutku. Ne smijemo dopustiti da se među izbjeglicama nađu potencijalni teroristi i krijumčari. Ključna je stroga kontrola vanjske europske šengenske granice između Grčke i Turske“, kazala je dodavši kako s Turskom trebamo dogovoriti strateške odrednice akcijskog plana.

Na kraju je istaknula kako moramo iskazati solidarnost prema Srbiji i Makedoniji koje nisu članice EU, ali isto tako prolaze kroz migrantsku krizu te im je potrebna gospodarska i druga pomoć. Upozorila je na rizik da migrantska kriza dodatno pojača tzv. zamor Europske unije proširenjem, a kod država kandidatkinja za članstvo iz jugoistočne Europe zamor od povezanih reforma.

 

M.M.