Daleko od javnosti, sasvim usredotočene na međustranačka predizborna prepucavanja i Plenkovićeve, Vrdoljakove i Pupovčeve polemike s Miroslavom Škorom, odvijaju se izuzetno važna pozicioniranja o kojima će ovisiti puno toga, ali budućnost Hrvatske u narednom razdoblju.

Iako javnost ima dojam da se u toj sferi Hrvatska demokratska zajednica drži dosta čvrsto, suvereno i neprikosnoveno, a premijer Andrej Plenković svakodnevno uvjerava javnost da će HDZ lako pobijediti i nastaviti vladati kao i do sada, istina je, po svemu sudeći, daleko od toga. Da su u HDZ-u i te kao svjesni težine situacije govori i podatak da se na listama HDZ-a našao i Davor Ivo Stier, kao i ranije otpisani Miro Kovač i Petar Škorić.

Predizborna strategija HDZ-a, opći je dojam, više je nego katastrofalna. Dok stranka iz dan gubi rejting, vrh stranke se, uz potporu Ivana Vrdoljaka, Milorada Pupovca i sličnih, trudi napakostiti Domovinskom pokretu i Miroslavu Škori čiji rejting iz dana u dan raste, kao i rejting Mosta.

Za one koji sustavno prate hrvatsku političku zbilju jasno je o čemu se tu radi. U HDZ-u jako dobro znaju da im SDP teško može oteti mandate. Međutim, pad rejtinga HDZ-a i rast trenda popularnosti Domovinskog pokreta i Mosta uoči samih izbora, alarm je za uzbunu u vrhu HDZ-a.

Stratezima HDZ-ove kampanje jasno je kako će teško iskoristiti blagodati D'Hondtove metode zahvaljujući kojoj je dosadašnjih godina u svojim utvrdama u Dalmaciji I Slavoniji većina glasova onih koji nisu prešli izborni prag pridodavana najjačoj stranci, što je u pravilu bio HDZ. Isto kao što je i stratezima reformske inicijative o promjeni izbornog sustava potpuno očito zbog čega Andrej Plenković i HDZ nisu pristali na organiziranje referenduma. Logično! Zašto mjenjati sustav koji ti omogučava da s 25 posto glasova dobiješ više od 40 posto saborskih mandata, što odgovara HDZ-u i SDP-u.

HDZ se zbog rečenog suočava s velikom dramom jer najnovije analize najavljuju da na sljedećim izborima neće dobro proći. U stranci naime strahuju da bi se mogao ponoviti izborni rezultat iz ere Jadranke Kosor ili nešto iznad toga. Iako se želi ostaviti dojam da HDZ računa na 60 saborskih mandata, dosta je onih koji bi bili zadovoljni i s 50 zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru, što je nešto više od broja koji je 2011. polučio HDZ pod vodstvom Jadranke Kosor. Daleko više od toga ne može, međutim, ni koalicija predvođena SDP-om, što je pokazatelj kako nas čekaju teški i dugotrajni pregovori o budućoj vladi.

Istina, HDZ je u boljoj poziciji od Bernardićeve Restart koalicije koja uopće nema koalicijskog potencijala, a izuzev manjinaca na vidiku nema mogućeg koalicijskog partnera. Teško je, naime, zamisliti da bi Domovinski pokret ili sada ideološki profilirani Most stali uz Bernardića.

HDZ, kroz koaliciju s Domovinskim pokretom, a možda i Mostom, ima mogućnost ostanka na vlasti. Međutim, strategija Andreja Plenkovića o napadima na Domovinski pokret isprovocirala je reakciju Miroslava Škore koji najavljuje kako neće podržati novu Plenkovićevu kandidaturu. Zbog ranijih događaja iste izjave dolaze i iz Mosta, što Andreja Plenkovića stavlja u vrlo nepovoljan položaj.

Ovom temom bavi se i tjednik Nacional, koji u najnovijem broju otkriva zašto će HDZ nužno morati koalirati s Domovinskim pokretom ako želi nastaviti vladati Hrvatskom.

“To će skupo platiti, značajnim gubitkom kontrole u državi. Takav je scenarij sve izvjesniji jer će i SDP bez Škore teško formirati većinu. Izostane li dogovor na desnici, stižu novi izbori, a onda i velika koalicija HDZ-a i SDP-a”, navodi Nacional.

Ne mali broj analitičara sklon je vjerovanju da bi, u slučaju ponovljenih izbora, situacija u HDZ-u mogla postati vrlo složena za Andreja Plenkovića, kao nekoć za Tomislava Karamarka, tako da bi na ponovljenim izborima HDZ mogao polučiti još lošiji izborni rezultat.

O iznimno složenom gospodarskom i socijalnom stanju u državi i mogućem drugom valu korona pandemije koji će, po svemu sudeći, ići uz bok pregovorima o sastavljanju buduće vlade ili ponavljanju izbora, ne treba trošiti riječi. Sve su to više nego jasni pokazatelji kako Andrej Plenković, ukoliko ne želi prihvatiti Miroslava Škoru, nema prevelikih razloga za optimizam.

 

H. Krmpotić