Ako tvrtka u vlasništvu jednog od najbogatijih Rusa, Sergeja Gljadelkina, koji je kupio IGH i Hidroelektru, ne pristane na sporazumni raskid, ugovor o projektu Kupari se raskida jednostrano, što povlači za sobom i gotovo milijun eura odštete državi.

- Vrlo je teško očekivati nastavak projekta Kupari jer se ne provode obveze investitora, pa ćemo, ako se tako zaključi, biti prisiljeni raskinuti ugovor - poručio je jučer na konferenciji za medije ministar državne imovine Goran Marić.

Tvrtka Avenue ulaganja, u vlasništvu jednog od najbogatijih Rusa, Sergeja Gljadelkina, koji je kupio IGH i Hidroelektru, u listopadu 2015. pobijedila je na natječaju za Kupare i obvezala se u četiri godine uložiti 100 milijuna eura u nekadašnje vojno odmaralište koje je trebalo postati elitni turistički resort.

Na natječaj su se javili pismom namjere, u partnerstvu s prestižnim hotelskim lancem Marriott, i to s brendom Ritz-Carlton, u Kuparima su trebali sagraditi dva nova hotela s pet zvjezdica i oko 400 smještajnih jedinica, a trebao se rekonstruirati i postojeći hotel Grand.

U međuvremenu je Marriott odustao od partnerstva, pa su investitori trebali pronaći novog partnera sa sličnim ugledom jer je to bio i uvjet natječaja.

No, u ožujku prošle godine, kako doznaje Jutarnji list, investitor je tražio sklapanje aneksa ugovora iz ožujka 2016. zbog promjene operatera hotela nakon odustajanja Ritz-Carltona. Tražili su da se izmijeni rok u kojem su dužni dostaviti ugovor o menadžmentu s hotelskim operaterom tako da to nije više od 90 dana od pravomoćnosti urbanističkog plana uređenja (UPU), nego 15 dana od posljednje izdane uporabne dozvole, što onda prema ugovoru može trajati i šest godina, odnosno, tek 2022. investitor bi mogao reći koga je izabrao za partnera.

U Ministarstvu državne imovine smatrali su da ne treba prihvatiti taj zahtjev jer bi to bilo kršenje uvjeta natječaja. Naime, prema tim uvjetima, upravo je činjenica da su Avenue ulaganja imala pismo namjere Marriotta bila odlučujuća pri odabiru ponude, a ako bi sada, u hodu, mijenjala uvjete, država bi riskirala tužbe potencijalnih drugih investitora koji su se mogli javiti na jedan takav natječaj.

Također, prema ugovoru, investitor je bio dužan do 4. rujna 2016. financirati izradu UPU-a i osigurati ulazne podatke, no to nije učinjeno jer je izmijenjen koncept idejnog rješenja.

Nakon analize tog rješenja Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo turizma i Općina Župa dubrovačka usuglasili su se o tom izmijenjenom konceptu te ustvrdili da se aneks može potpisati, ali da se investitor njime obvezuje da će u roku od 90 dana od usvajanja UPU-a dostaviti i ugovor s operaterom, neimenovanim u aneksu, koji ispunjava uvjete iz javnog natječaja i koji će osigurati brend najmanje sadržaja i kvalitete kao i Ritz-Carlton. Nisu pristali na to da se rok produlji na 15 dana od posljednje uporabne dozvole smatrajući da je to neprimjereno dugo razdoblje a da se ne zna tko je operater.

Bude li investitor i dalje inzistirao na takvom aneksu te očituje li se Općina da nije dobila ulazne podatke za izradu UPU-a, pokrenut će se postupak sporazumnog raskida ugovora uz obrazloženje da nisu poduzete potrebne radnje za realizaciju projekta, a da su prijedlozi za aneks državi neprihvatljivi jer bi to predstavljalo kršenje uvjeta natječaja. Ako investitor ne pristane na sporazumni raskid, ugovor se raskida jednostrano, što povlači za sobom i gotovo milijun eura odštete državi, piše Jutarnji list.

 

M.M.