Nakon što su se izjalovili svi planovi da se preko neke treće opcije saberu glasovi i osiguraju mandati, koji bi se nakon izbora mogli pribrojiti oslabljenoj Kukuriku koaliciji, na hrvatskom političkom tržištu počeo se uzdizati Most nezavisnih lista koji je raspolagao potencijalom da preraste u taj toliko prizivani „treći put“.

Most je svojim radikalnim otklonom od bilo kakve ideologije i stalnom mantrom kojom su se posve neutemeljno izjednačavale dvije najjače političke opcije – HDZ i SDP - postao poželjna opcija dijelu birača koji su željeli napokon nešto novo.

SDP je prepoznao da bi Most, zahvaljući svojemu vodećem čovjeku izrazito katoličke orijentacije i, čini se, osobnoga poštenja, mogao privući veliki broj demokršćanski orijentiranih birača. Na krilima rastuće popularnosti Most nezavisnih lista odlučio je izaći sa svojim listama u svim izbornim jedinicama. Međutim, bez prave stranačke organizacije i u tako kratkom vremenu na listama Mosta našlo se šareno društvo, različitih uvjerenja i stavova. Baš zbog te činjenice SDP je u Mostu prepoznao odlučnu priliku da birače hrvatske i katoličke orijentacije prevede žedne preko vode. Ključan medijski okidač bila je emisija „Nedjeljom u dva“ na kojoj je u jeku izborne kampanje gostovao predsjednik Mosta Božo Petrov.

Osim medijske potpore, znakovito je da je financijsku potporu Mostu dao Branko Roglić, jedan od najbogatijih Hrvata, vlasnik Orbica i još 13 tvrtki u osam država. Roglić, koji je financirao Mesićevu i Josipovićevu kampanju, u nedavom intervjuu za slovenske medije izrazio je želju i nadu da će Most koalirati s SDP-om.

Izbori su prošli i sada svatko mora otvoriti svoje političke karte. Iako je relativni pobjednik ovih izbora HDZ i Domoljubna koalicija, bez potpore zastupnika Most-a nije moguće sastaviti Vladu.

Već prvih dana nakon izbora sva „raznolikost“ zastupnika s liste Mosta sve više dolazi do izražaja. Iako je poznat načelni stav Mosta da ni s kim neće koalirati, ali će poduprijeti onu opciju s kojom nađu zajednički jezik u provedbi najavljenih reformi - već iskaču rogovi iz vreće s likovima najeksponiranijih mostaša. Most se još nije usuglasio oko zajedničkog nastupa, ali Drago Prgomet javno iznosi stavove kao da je on predsjednik Mosta. Tako izjavljuje da će Most odrediti mandatara Vlade, ali da to neće biti ni Milanović ni Karamarko. Kada se već nije uspio nametnuti Karamarku i HDZ-u, Prgomet je zajašio na vrat Boži Petrovu i Mostu svojim „umilnim“ glasom nedovršenog pubertetlije na svoju ruke i bez ikakva dogovora sa strankom, određuje tko može, a tko ne može biti premijer.

Njegov imidž nepravedno odbačenog HDZ-ovaca koji su uporno i sustavno nametali režimski mediji, sada se potpuno raobličava njegovim pokušajem nametanja Mostu, stranci kojoj je pridodan i u čijoj karizmi nije sudjelovao. Treba također napomenuti da je zahvaljujući „mučeničkom“ imidžu Drago Prgomet pridobio čak 18% glasova i tri mandata u 1. izbornoj jedinici. Velika većina glasova koje je dobio Prgomet i njegova lista, glasovi su HDZ-ova glasačkog tijela koje se sažalilo nad „mučenikom“ Dragom Prgometom.

S druge strane imamo i kontroverznog Stipu Petrinu, primoštenskog gradonačelnika, poznatoga titoljubca i tuđmanomrzca. Petrina se i prije četiri godine kandidirao na parlamentarnim izborima, ali tada nije prošao izborni prag. To mu je sada uspjelo zahvaljući Mostu, na čijoj se listi našao u 9. izbornoj jedinici. On već jasno poručuje da će, ako Most bude koalirao s HDZ-om, napustit stranku te da neće biti sam u toj odluci.

Ova dva slučaja utoliko su apsurdnija jer velika većina glasača Mosta pripada domoljubno orijentiranom glasačkom tijelu. S druge strane, Most je tražio radikalne promjene, a to nikako nije nastavak politike koju je provodila Kukuriku koalicija.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je najavio razgovor s Božom Petrovom. Neki od uvjeta koje je postavio Most su poticajni i dobri, neki barem prihvatljivi. Postoje i oni na koje HDZ nikako ne može pristati. Sve u svemu postoje realni izgledi da Domoljubna koalicija i Most nađu zajednički jezik za sastavljanje nove Vlade.

Postoji međutim drugi problem. Hoće li Božo Petrov uspjeti sačuvati jedinstvo Mosta ili će se on raspuknuti prema raznolikim opredjeljenjima zastupnika i interesnih skupina koje stoje iza njih? Ako se to dogodi, koja će opcija imati prevagu u Hrvatskom saboru, ili ćemo doći u pat poziciju u kojoj će trebati zaspisati nove izbore. Takav rasplet bio bi vrlo poguban u situaciji kada se desetci tisuća novih migranata slijevaju na hrvatske granice, a Slovenci već razapinju bodljikavu žicu na svojoj granici. Osim toga Hrvatska je teškoj gospodarskoj i financijskoj krizi i svako odgađanje formiranja nove Vlade prijeti daljnjim urušavanju i bankrotu države.

Na potezu je dakle Most i Božo Petrov. Na njemu je velika odgovornost u uspostavi nove Vlade koja će Hrvatsku napokon početi izvlačiti iz kaljuže u koju nas je uvalio Milanović i njegova Vlada.

 

Mato Kros