Osamdeset godina od praizvedbe kultne hrvatske opere "Ero s onoga svijeta"
Na današnji dan (2.11.)prije osamdeset godina u HNK Zagreb praizvedena je kultna domaća opera "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca.
Ova komična opera, napisana prema narodnoj priči Milana Begovića, praizvedena je 2. studenog 1935. godine iostala je do danas najizvođenije djelo južnoslavenske muzičke literature. Praizvedbom je dirigirao sam Gotovac i već tada je osjetio da je publika operu dobro primila, što su potvrdile i kasnije reprize.Gotovac i Begović su glazbenu i tekstualnu osnovu za ovu operu našli u folkloru mnogih južnoslavenskih skupina, od folklora Dalmatinske zagore (završno kolo) do kosovskih djevojačkih pjesama iz Gnjilana (početni zbor djevojaka Duni mi, duni, lađane). Ero s onoga svijeta je u inozemstvu izveden na više od sto opernih pozornica, dok je libreto preveden na devet jezika.
Radnja se zbiva u malom varošu,negdje u ravnici ispod Dinare, u ranoj jeseni. Seoski mladić (Mića) kreće u potragu za ženom koja bi ga htjela zbog njega samoga, a ne zbog njegova bogatstva, ali nailazi na različite prepreke. Na kraju Mićo, uspijeva u svome nauku:dobiva zaljubljenu djevojku, pomiri se sa svima te povede radosno kolo. Ova komična opera predstavlja sintezu umjetničkih dostignuća zrelog glazbenika, njegovih dramskih afiniteta, smisla za organizaciju dramskog zbivanja, a ujedno je bilapotvrda autorovog idejno umjetničkog stavakoji je prevladavao u cjelokupnom njegovom stvaralaštvu.
U svim trgovinama Croatia Recordsa može se pronaćireizdanje (2007.) s posebnom opremom prve povijesne integralne snimke opere iz 1962. godine "Ero s onoga svijeta", u kojoj su glavne uloge pjevali solisti Josip Gostić, Marijana Radev, Drago Bernardić, Branka Oblak-Stilinović i Vladimir Ruždjak, uz pratnju zbora i orkestra HNK-a u Zagrebu, te podravnanjem dirigenta Jakova Gotovca.
M.B.