Da hrvatska politička javnost ne padne u svekoliko neznanje, da ne zabludi i nepovratno zaluta – briga je to medijskih veleumnika s Prisavlja i njihovog štafetnog ravnatelja. Vojujući brižno ukaže im se potreba dovesti nekoga od provjerenih članova Lige političkih analitičara, ovisno o kojoj se zabludi i vrsti neznanja radi, ovisno o kojoj se dvojbi dvoji: onoj planetarnoj ili nacionalnoj.
U prošli je četvrtak u Mostaru - u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače - održan trinaesti Večernjakov pečat - kako tu svojevrsnu političku paradu u organizaciji bosanskohercegovačkog izdanja Večernjeg lista nazivaju ne samo novinari, nego svi koji su izravno ili neizravno u nju uključeni, počevši od političara, estradnih zvijezda i diplomata do gledatelja i čitatelja.
U novijoj hrvatskoj povijesti (zadnjih nekoliko godina) sve češće se upotrebljava starogrčka riječ martyros, a znači: 1. svjedok, 2. u kršćanstvu: mučenik, patnik, žrtva, stradalnik (osobito za vjeru). Iz istog korijena izvodi se i riječ martirologija (istraživanje i ispitivanje života i stradanja kršćanskih mučenika). Razlog učestalosti upotrebe te riječi su istraživanja života i mučeničke smrti velikog broja katoličkih svećenaka, časnih sestara i dr. koji su nastradali u vrijeme II. Svjetskog rata ili u Poraću, kao i u Domovinskom ratu. Po stradanju, u tom nesretnom vremenu, Hrvati daleko prednjače ispred drugih naroda u Europi po broju ubijenih svećenika, redovnika, časnih sestara i dr. – njih ukupno 663.