U Zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu održana je „30. Knjiga Mediterana“, od 23. do 29. rujna, u organizaciji Književnog kruga Split, Filozofskog fakulteta Split i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Split, pod Visokim pokroviteljstvom HAZU, Zagreb, koja je svakodnevno nudila predstavljanje knjiga, uz dva zanimljiva predavanja i jedan znanstveni skup o 370. obljetnici konačnog oslobađanja Klisa od Turaka, koji je okupio oko četrnaest hrvatskih znanstvenika i povjesničara.

„Knjiga Mediterana“ otvara se tradicijski jednim predavanjem o povijesti i sadašnjosti Mediterana, a u nedjelju, 23. rujna, ta čast je pripala književniku, prevoditelju Mladenu Machiedu. Istoga dana predstavljen je novi dvobroj splitskog časopisa „Mogućnosti“, koji se nakon jednogodišnje stanke ponovno tiska, te antologija moliškog narodnog pjesništva „Di si pošla lipa zvizda“, koju je priredio Ivan Mimica, koji je našao niz sličnosti s hrvatskom lirikom. O Mimičinoj knjizi govorio je Joško Belamarić, koji je istaknuo njezine vrijednosti i pozvao na izradu povijesti iseljavanja s istočne na zapadnu obalu Jadrana.

Znanstveni skup „Oslobođenje Klisa 1648. godine o 370. obljetnici, 1648.-2018.“

Drugoga dana, 24. rujna, održan je znanstveni skup pod nazivom Oslobođenje Klisa 1648. godine o 370. obljetnici, 1648.-2018., o „tvrđavi Klis, jednoj od najvećih i najvažnijih obrambenih utvrda na hrvatskom tlu, o kojoj su ovisile sloboda, sigurnost i opstojnost središnje Dalmacije u vrlo nesigurnim vremenima u kojima su osmanlijske snage prijetile prodorom na zapad Europe, Klis je kao teško osvojiva tvrđava bio glavni grad i sjedište slavnog hrvatskog kralja Trpimira (845.-864.), rodonačelnika hrvatske narodne vladarske kuće koja je po njemu dobila ime, ali i drugih hrvatskih vladara“

Nakon pozdravnih riječi akademika Nenada Cambja, Marka Troglića, Tonije Andrić i Josipa Vrandečića, započeo je znanstveni skup izlaganjem „Salona Klis“ Nenada Cambja, u kojemu je predstavljena veza Splita i Klisa koji je bio strateško mjesto i štit salonitanskog područja. Kada rimska obrana uz granice postaje propusna, Klis dobiva na važnosti jer štiti najvažniji grad provincije Dalmacije. Zbog toga ga Konstantin VII. Porfirogenet i spominje pri opsadi Salone imenom kakvo nosi i danas. Radoslav Tomić govoreći o „Leonardu Foscolo i umjetnost“ donosi podatke o Foscolovu portretu koji se čuva u samostanu sv. Lovre u Šibeniku. Radoslav Bužančić izlagao je na temu „Gottschalk na dvoru kralja Trpimira“. Tonija Andrić o „Odnosu Splićana i Klišana koncem srednjovjekovlja“. Nenad Moačanin donosi „nekolikonovih turskih izvora o razdoblju osmanske vladavine u Klisu“, koji su se u posljednje vrijeme pojavili i pojašnjavaju zbivanja prije pada. Nikša Varezić imao je izlaganje „Sveta Stolica i istočnojadransko predziđe tijekom Kandijskog rata. Odnos Rimske kurije i Dubrovačke Republike“, Krešimir Kužić „Utjecaj 'malog ledenog doba' na operacije tijekom oslobođenja Klisa 1648. godine“, a Marko Trogrlić imao je referat „Splitska nadbiskupija u doba oslobođenja Klisa 1648.“, Duje Jerković „Od pada osmanskog polumjeseca do trijumfa lava sv. Marka: Izvještaj generalnog providura Leonarda Foscola o zauzimanju kliške tvrđave 1648.“, Josip Vrandečić „Oslobođenje Klisa 1648. u izvješćima mletačkog nucija“.

Stjepan Krasić govorio je o „don Stjepanu Soriću, svećeniku i ratniku“, neobičnijoj ličnosti Kandijskog rata, glagoljašu iz zadarskog zaleđa. Kada su u sjevernoj Dalmaciji izbile pobune s Turcima, kao vrstan poznavatelj raspoloženja naroda i terena, kršćanskoj vojsci pružao je važne dojave o kretanju neprijatelja i postao je vođom i zapovjednikom prve uskočke postrojbe u Kandijskom ratu. Kao izvrstan ratnik i strateg, imenovan je kapetanom, vojskovođom i zaštitnikom kršćana na turskom području. Povjesnik Vernino naziva ga zapovjednikom i svećenikom morlačkog naroda. Na Velebitu, u borbi za Vjeru i Slobodu, pogođen iz puške. Turci su ga živa oderali, nabili na kolac i rasjekli.

Anđelko Mijatović govorio je o dvojici uskočkih prvaka u kršćansko-osmanlijskom ratovanju u 16. i 17., „Ivanu Vlatkoviću i Vuku Mandušiću, osloboditeljima Klisa“, koji su uz mnoge ratnike, založili život za oslobođenje Klisa, a Ivan Bošković o „Petru Kružiću i Klisu u novijoj književnosti“.

Skup je završen izlaganjem „Ženski mitemi u usmenoj epici ratne tematike“ Ivane Odža koja je razmatrala pozicije žene u odabranim epskim pjesmama ratne tematike, te koliku ulogu ženi daje tradicijska književna riječ.

Zanimljive knjige i predavanja

Istoga dana predstavljene su knjige „Jerolim Kavanjin-Povijest vanđelska bogatoga a nesrećna Epuluna i ubogoga a čestita Lazara“, koju je priredio Tomislav Bogdan, te knjiga „Nadomak Atlantide“ Frane Barasa, obje objavljene u nakladi Književnog kruga Split.

U utorak, 25. rujna predstavljen je zbornik „Ivan Duknović i krugovi njegove djelatnosti“, objavljen u nakladi Književnog kruga Split, te su predstavljena i izdanja Matice hrvatske Zadar i Muzeja arheoloških spomenika Split.

U srijeda, 26. rujna, Mario Nepo Kuzmanić održao je predavanje „Stara postojbina moliških Hrvata“,te su predstavljene knjige „Faust Vrančić, Nova logika“, koju je preveo i uredio Luka Boršić, a predstavljena su i izdavaštva otoka Korčule „Od jematve do jematve“.

U četvrtak, 27. rujna, Jasna Jeličić Radonić, održala je predavanje „Otkrivanje antičkog Farosa“, te su predstavljena izdanja Matice hrvatske Dubrovnik i Matice hrvatske Zagreb i Matice hrvatske Split.

U petak,28. rujna predstavljen je „Hrvatski turistički spomenar“ Marinka Petrića i knjiga „Pagans and Christians in the Late Roman Empire“ te knjiga Franka Oreba „ Korčulanske godine Vida Vuletića-Vukasovića i Frane Radića“.

Posljednjeg dana, subota, 29. rujna, predstavljene su knjige: „Antonin Zaninović, Hvarske teme. Odabrani radovi“, i „Jedinstvo različitosti“ Sanje Vulić te „Svetost i čovječnost“, Josip Bratulić, sve tri objavljene u nakladi Književnog kruga Split.

Potom je zaključnom riječi akademika Nenada Cambja završena uspješna i plodonosna književna smotra „ 30. Knjiga Mediterana“.

Dragica Zeljko Selak