Potpisivanje Sporazuma o izgradnji katoličke osnovne škole u Zadru, ponovno je aktualiziralo temu odnosa između Crkve i države s insinuacijom da Crkva po svom djelovanju u školi moguće zadire u laičnost države, piše IKA.

Na pitanje novinara kakvo će biti programsko usmjerenje katoličke škole, Uprava Grada Zadra i zadarski nadbiskup Želimir Puljić odmah su imali jasan odgovor za koji bi se trebalo podrazumijevati da ga i drugi poznaju kao zakonitost u javnom, demokratskom djelovanju svih dijelova društva, a član, dio društva je i Crkva. Taj odgovor glasi da će škola, koja je kao dio odgojno-obrazovnog sustava u RH, čije resorno ministarstvo i verificira njeno postojanje i daje dopusnicu za djelovanje, provoditi program koji propisuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.

"Postoji percepcija ako je škola katolička, da to  znači poseban program. Škola će provoditi program koji propisuje resorno ministarstvo", istaknuo je mons. Puljić.

Pritom je podsjetio na dva ugovora, onaj potpisan između RH i Svete Stolice o odgoju i obrazovanju i ugovor koji su potpisali Puljićev prethodnik na službi predsjednika HBK i tadašnja predsjednica Vlade RH.

"U jednom i u drugom ugovoru ističe se da Katolička Crkva ima samo vodstvo, upravljanja školom, a  program propisuje Ministarstvo. To je sasvim logično. Programi se određuju u Ministarstvu, pa Nadbiskupija koja upravlja školom mora poštivati zakone RH", rekao je mons. Puljić.

Na pitanje novinarke hoće li djeca imati obvezu na početku sata u školi moliti, nadbiskup je rekao da molitva "nije zabranjena niti je to protiv programa".

"Najbitnije je da se poštuju zakoni RH, a nigdje u zakonu ne piše da se ne može moliti i da je to zabranjeno", istaknuo je mons. Puljić.

Dodao je i kako je u percepciji svijeta da se u katoličkoj školi odgaja za svećenike i redovnice, što je potpuno netočno, a Crkva je to pokazala u svom višestoljetnom djelovanju po otvaranju najvrsnijih škola i visokih učilišta koje pohađaju ljudi svih svjetonazora, ne samo katoličkoga. Štoviše, upis u katoličku odgojno-obrazovnu ustanovu čine kao svoj osobni izbor. U tom je smislu mons. Puljić naveo još jedan suvremeni primjer do kojega je došao u svom nedavnom susretu s londonskim nadbiskupom.

Naime, u Londonskoj nadbiskupiji koja ima oko 400.000 katolika, djeluje čak 230 katoličkih škola.

"I ne pohađaju je samo katolici, nego većinom anglikanci. Ali oni žele da im djeca idu u katoličku školu. Program određuje ministarstvo, ne Crkva. Nadbiskupija u Engleskoj ništa ne plaća u održavanju škola, već sve troškove podmiruje država. Osim, ako nadbiskupija gradi novu školu, mora sudjelovati s prilogom od 15%. Roditelji šalju djecu u te škole i veliki broj engleskih dužnosnika pohađali su te školu. Nisu postali katolici, ali su prošli škole koje daju neku garanciju. Kod nas treba razbiti predrasudu komunističke ideologije koja nije podnosila Crkvu. Kao nadbiskup, nisam rekao Gradu da tražim školu, nego nudim uslugu. Ako treba, u tom kontekstu Crkva je spremna uskočiti, pomoći Gradu i društvu", zaključio je nadbiskup Puljić.

M.M.