Foreign Affairs: SAD će poduprijeti federalizaciju BiH i Makedonije

SAD će u skorije vrijeme početi podržavati fragmentaciju multietničkih država na Balkanu te prihvatiti zahtjeve Hrvata za federalizacijom BiH i Makedonije, piše ugledni američki magazin za vanjsku politiku Foreign Affairs.

Naime, u članku naslovljenom Disfunkcionalnod na Balkanu, američki novinar Timothy Less postavlja pitanje može li preživjeti "postjugoslovenska nagodba".

Raspetljava se politička nagodba na Balkanu, piše magazin. U Bosni i Hercegovini, najslabijoj državi te regije, Srbi i Hrvati postavljaju izazove pred (nasilnim intervencijama međunarodne zajednice izmijenjeni) Daytonski mirovni sporazum, koji je u suštini delikatni skup kompromisa koji BiH drži na okupu.

U Makedoniji, politički lideri značajne albanske manjine pozivaju na federalizaciju države i to na etničkom principu. Na Kosovu srpska manjina insistira na kreiranju mreže samoupravljajućih enklava s praktičnom samostalnošću u odnosu na središnju vlast u Prištini. U Preševskoj dolini u Srbiji Albanci traže autonomiju. Također, postoje snažne političke opcije koje zagovaraju ujedinjenje Kosova i Albanije.

Lako bi bilo sve ovo odbaciti kao populističko dodvoravanje političara biračima. Ali bilo bi pogrešno odbaciti volju birača koji uporno pokazuju nezadovoljstvo nezadovoljnih "multietničkim statusom quo", piše američki magazin.

Kreatori politika Zapada moraju izabrati hoće i priznati legitimitet nabrojanih zahtjeva i korjenito promijeniti svoj pristup regiji, ili će nastaviti trenutnu politiku te riskirati obnovljeni sukob.

Kad se Jugoslavija raspadala početkom 199.-ih, nije bilo moguće predvidjeti što slijedi. Jedna je mogućnost bila da će se uspostaviti nacionalne države poput onih u ostatku Europe; druga je bila uspostava multiunacionalnih država s unutarnjim administrativnim granicama; no naposljetku  Zapad je odredio narav postjugoslovenske nagodbe tako što je priznao neovisnost republikama koje su činile Jugoslaviju. To je učinjeno jer su smatrali kako je nacionalizam izvor nestabilnosti za Europu. Multietničnost je više  kao poželjan princip društvenog organiziranja, navodi isti izvor.

Foreign Affairs također piše kako se jedno kratko vrijeme, potkraj prošlog desetljeća, činilo kako takva politika daje dobre rezultate. No, uskoro je postalo jasno kako takav pristup neće riješiti probleme koje multietničnost nosi sa sobom.

Glavna zabluda takvog pristupa je da će manjinske skupine veću važnost dati ekonomskim reformama nego pitanjima vezanim za teritorij i sigurnost. Mislilo se kako teritorij i sigurnost neće biti problematična pitanja jednom kad se uđe u EU.

Pokazalo se kako su na Balkanu pitanja poput identiteta, teritorija i odnosa središnje i regionalne vlasti. BiH, Kosovo i Makedonija svakog dana sve više tonu u političku nefunkcionalnost, ekonomski stagniraju a korupcija postaje institucionalizirana. Istovremeno, nacionalno homogene države poput Hrvatske i Albanije pa čak i Srbije počinju prosperirati.

Američki magazin također navodi i kako val euroskepticizma koji je vidljiv širom Europe sada gasi svaku nadu da eurointegracije mogu voditi ka stabilizaciji. Sam proces proširenja EU je zaustavljen.

Da stvari budu kompliciranije, Rusija koristi svoj utjecaj da poljulja procese integracije ohrabrujuću nezadovoljne narode, poput bh. Srba,  da pojačaju svoje separatističke zahtjeve. Turska, pak, podržava muslimane u BIH i Albance u Makedoniji. Istovremeno, Kina entuzijastično regionalnim vladama daje sredstava, bez ikakvog uvjetovanja, za infrastrukturne projekte. Time potkopava napore Zapada da promovira politiku "mrkve i štapa" - tj. da novac daje uz određene uvjete.

U gotovo svim državama Balkana u zadnje vrijeme ljudi su izgubili vjeru u moć EU da će ih izbaviti iz sadašnjeg stanja beznađa, siromaštva i korupcije. Kombinacija svih ovih faktora već sada destabilizira Balkan i time prijeti rušenjem postjugoslovenske nagodbe.Ako se ne reagira na stvari, moguće je da situacija na Balkanu ponovno sklizne u konflikte, tvedi američki magazin.

Foreign Affairs piše kako je sadašnja politika Zapada prema Balkanu došla do zida, buduči je zaustavljen proces proširenja EU. Ako se dalje nastavi voditi zastarjelu politiku koja se zasniva na nepostojećoj nagradi (ulazak u EU) Zapad inicijativu prepušta Turskoj i Rusiji koje vode vlastitu politiku koja je u sukobu s interesima Zapada.

Magazin dalje piše kako stoga zapad treba radikalno promijeniti svoj pristup Balkanu. Kratkoročno, Washington treba uvažiti zahtjeve manjinskih naroda u multietničkim državama - prihvatiti zahtjeve Albanaca u Makedoniji i Hrvata u BiH za federalizacijom tih država.

Srednjoročno, SAD  bi trebale dozvoliti različitim regijama da formiraju bliske politike i ekonomske veze sa većim susjedima. To uključuje i dvojna državljanstva te stvaranje institucija koje prelaze granice država.

U završnoj fazi treba dozvoliti otcjepljenje manjinskih naroda te njihovo ujedinjenje s matičnim državama. Takva politika ne bi bila nešto novo za SAD, nego bi se samo oživjela vizija predsjednika Wilsona o Europi koja se sastoji od samoupravljajućih nacija - a koja nikad nije bila primijenjena na Balkanu.

Naravno, piše magazin, na tom putu bilo bi puno rizika, ali ne tako velikih kao kad bi se ustrajalo na aktualnoj promašenoj politici. Tako bi  se Srbija morala odreći  Kosova (minus sjever). Problematičnije, Bošnjaci i Makedonci bi trebali prihvatiti gubitak teritorija za koji su sentimentalno vezani a ne bi im se značajno teritorij kompenzirao.

Suštinski, to bi bilo samo formaliziranje trenutnog stanja.

Nakon toliko protraćenih godina Zapad mora imati samopouzdanje prihvatiti novi pristup koji će presijeći okoštale pretpostavke. Za novu američku administraciju sada ima sjajnu priliku da ponovno razmotri politike koje su bile pogrešne od prvog dana.

Amerika treba završiti posao koji je počela prije mnogo vremena. Ovog puta jednom zauvijek, zaključuje američki magazin.

M.J.