Ljutito je i razočarano delegacija Hrvatskog sabora predvođena predsjednikom Željkom Reinerom napustila zgradu parlamenta Republike Srpske, jer za vrijeme njezina posjeta neuviđavni domaćini nisu, kako je to uobičajno u diplomatskoj praksi, istakli zastavu Republike Hrvatske. A što su tamo mogli i očekivati?

Milorad Dodik, uzdramani šef bosanskohercegovačke paradržave u državi, zamjerio je biskupu Komarici usporedbu Banje Luke, odnosno zločina koji su u RS počinjeni nad katolicima, s Bleiburgom. U toj zamjerci ima i nešto pozitivno. Dodik je posredno i ne htijući, za razliku od Stjepana Mesića, Vesne Pusić i kompanije, ipak priznao one zločine koji su se dogodili davne 1945.

Prethodnog je dana, međutim, sam Reiner priredio hladan tuš studentima Mostarskog sveučilišta koji su ga puni nade pitali što misli o tzv. trećem, tj. hrvatskom entitetu u BiH. U stilu Dantea Alighierija Reiner im je uzvratio: ostavite svaku nadu. Zatvorene etničke zajednice, reče on, bit će bespredmetne kad BiH uđe u Europsku uniju i kad se poboljša životni standard građana.

U nastavku je ipak istaknuo potrebu uspostavljanja jednakopravnosti u obrazovanju kulturi, jeziku, parlamentarnoj demokraciji itd. što je uvjet ulaska ove države u europsku asocijaciju. Naveo je i Švicarsku kao najbolji primjer decentralizirane multietničke zajednice.

Puno je netočnosti i kontradikcija u to malo riječi. I kad se uđe u EU i kad se poboljša životni standard, ostat će problem uređenja odnosa u samoj državi koja neće biti izbrisana s lica zemlje, kao ni narodi u njoj i kao što nisu izbrisane ni druge države i narodi unutar EU-a. Entitete nitko ne zamišlja kao zatvorene zajednice i nitko ne pomišlja na brisanje banjolučke republike.

Jednakopravnost, to je praksa do sada jasno pokazala, jednostavno nije moguće ostvariti bez političkog entiteta, pariteta i konsenzusa. Bez toga pozivanje na famoznu jednakopravnost i konstitutivnost ostaje samo fraza, koju nitko načelno neće osporiti. A baš je švicarski entiteski model ono što priželjkuju i Hrvati u susjednoj državi.

Tomislav Karamarko je prije izbora otvoreno zagovarao ideju hrvatske federalne jedinice, dok je Kolinda Grabar-Kitarović tvrdila kako će poduprijeti sve za što se budu zalagali politički predstavnici Hrvata u BiH. Očekivalo se i kako će Hrvatska iskoristiti svoj položaj članice EU i NATO pakta za lobiranje u korist interesa sunarodnjaka u drugoj državi. No, izgleda, kako je dovoljno da neki veleposlanik zvrcne u Banske dvore ili na Pantovčak pa da se sve postavi naglavačke.

Nihil novi sub sole, kad je u pitanju naša politička elita

 

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Share
0