Dubrovački autori Stjepan Ćosić (doktor povijesnih znanosti i ravnatelj Hrvatskog drzavnog arhiva u Zagrebu), Niko Kapetanić (predsjednik Matice Hrvatske Konavle te tajnik uprave Društva prijatelja dubrovačke starine) i Nenad Vekarić (doktor povijesnih znanosti, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku) ponovno su nakon 1999. godine udruzili snage te još jednom objavili knjigu o hrvatskoj granici na Kleku. Riječ je o dopunjenom izdanju knjige iz 1999. godine pod nazivom "Prijevara ili zabluda - Problem granice na području poluotoka Kleka", javlja index.hr.

Na 164 stranice knjige koja je bogata dokumentima naglašava se kako "ne postoji ni jedan dokaz da su Veliki i Mali škoj ikada pripadali Bosni i Hercegovini ni da je Bosna i Hercegovina ikad zatrazila da postanu teritorijem te drzave!". Knjiga sadrzi i uvjerenje nadlezne sluzbe u općini Neum iz koga je vidljivo da sporni teritorij prije 1974. nije bio u sastavu općine Neum.

Međutim, predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Vlade Zoran Milanović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u svojim su izjavama dali do znanja kako će Ugovor o drzavnoj granici na rati?kaciju u Sabor Republike Hrvatske a prema kojem bi vrh Kleka trebao pripasti Bosni i Hercegovini.

"Odlučili smo objaviti novu knjigu o toj granici, dopunjenu i nekim novim saznanjima do kojih smo došli nakon izdanja knjige 'Hrvatska granica na Kleku'. Taj posao učinili smo s nadom da će se Vlada Republike Hrvatske i njezini ekspertni timovi potruditi i pomno i detaljno proučiti problem, prikupiti i dodatnu dokumentaciju do koje logikom drzavne uprave mogu doći lakše od nas, utvrditi sve relevantne činjenice, sagledati konzekvence različitog povlačenja granične crte i tek onda donijeti političku odluku kako postupiti. Jer tako ozbiljna drzava radi. Samo neozbiljna drzava moze dozvoliti da se njezina granica sa susjednom drzavom povuče na temelju nečijeg proizvoljnog 'crtanja', a ne na temelju međunarodnoga prava", navodi se u predgovoru knjige.

Autori su prikazali povijesno stanje Kleka koja je rezultirala po Hrvatsku nepovoljnim Ugovom o drzavnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 30. srpnja 1999.godine u Sarajevu. Nakon što je krajem rujna 1999. godine objavljena knjiga "Hrvatska granica na Kleku" i nakon što su je članovi Sabora Republike Hrvatske pročitali, točka o rati?kaciji Ugovora o drzavnoj granici skinuta je s dnevnoga reda jer su hrvatski parlamentarci zaključili da je granica između dviju drzava povučena na štetu Republike Hrvatske.

Autori knjige uspjeli su zaustaviti ratifikaciju i 2005. godine, a Vlada je tada prihvatila sve argumente i nanovo odbila poslati Ugovor o drzavnoj granici na rati?kaciju u Sabor, predlozivši da se preispita ta drzavna granica. Danas u vrijeme Josipovića i Milanovića ponovno je aktualiziran problem koji zapravo i nije problem.

U knjizi se dokazuje da je Ponta Kleka nezakonito upisana u katastarsku općinu Neum, a nadlezna ustanova Republike Hrvatske treba upisati katastarske čestice Ponte Kleka u odgovarajuću k.o. u Republici Hrvatskoj. Neovisno o tome, treba istodobno zatraziti od Bosne i Hercegovine da izbriše katastarske čestice Ponte Kleka iz k.o. Neum.

R.H.