Hrvatske vlasti ne uspijevaju uhvatiti 30% poslovnih aktivnosti u zemlji. Austrijski ekonomist Friedrich Schneider sa sveučilišta Johannes Kepler u Linzu izračunao je da samo dvije članice EU, Bugarska i Rumunjska, imaju veći udjel sive ekonomije u BDP-u od Hrvatske.

Kod nas se u sivoj zoni obrne oko 13 milijardi eura, odnosno 29,5 posto BDP-a. Zajedničko je svim promatranim zemljama da najveći prostor za sivu ekonomiju pronalaze u graditeljstvu, trgovini, uslugama i ribarstvu.

Kad je riječ o bivšim komunističkim zemljama, Schneider kaze da je siva ekonomija vazan socijalni amortizer jer poboljšava zivotni standard običnog čovjeka. Ljudi ne rade na crno da bi novac stavljali na stranu, već da bi prezivjeli.

U manje razvijenim i bivšim komunističkim drzavama udjel sive ekonomije kreće se oko visokih 30 posto, a razvijenije trzišne ekonomije poput Austrije ili Švicarske njezin udio drze na 8 posto BDP-a.

No, kriza je i kod njih, procjenjuje taj autor, zadnje dvije godine donijela povećanje udjela sive zone za priblizno jedan posto, i to je zapravo jedini segment ekonomije koji je u porastu, piše večernji.hr.

Istrazivanja domaćih autora i institucija iz prijašnjih godina pokazivala su udio sive ekonomije od 10 pa i više od 30 posto, ovisno o metodi. Svjetska je banka u svojim procjenama bliza rezultatu austrijskog ekonomista, dok je Drzavni zavod za statistiku 2009. povećao hrvatski BDP 15 posto procjenjujući da nam je bio toliki udio sive ekonomije.

R.H.