Prema novim podacima Europske obrambene agencije (EDA), obrambena potrošnja među zemljama EU-a dosegla je novi rekord od 343 milijarde eura, piše piše Euronews.

Države članice EU-a povećale su svoja ulaganja za 19 posto između 2023. i 2024. godine. Vojna oprema čini najveći udio proračuna, oko 88 milijardi eura, što je porast od 39 posto u odnosu na prethodnu godinu. Potrošnja na istraživanje i razvoj u području obrane  porasla je za 20 posto na 13 milijardi eura, navodi isti izvor.

Godišnji trošak za svakog građanina EU-a sada se procjenjuje na 764 eura. Ranije ove godine, članice NATO-a složile su se povećati svoj cilj potrošnje na pet posto BDP-a, pri čemu će se 3,5 posto izdvajati za osnovne obrambene, a preostalih 1,5 posto za kritičnu infrastrukturu, obrambene mreže te civilnu zaštitu i otpornost.

Poljska i Irska bez povećanja za obranu

U ovoj velikoj vojnoj utrci u Europi, Poljska prednjači. Ova je država naglo povećala svoja obrambena ulaganja na gotovo 3,8 posto BDP-a, što je više od bilo koje druge zemlje EU-a. Estonija i Latvija slijede s po 3,3 posto, a Litva s 3,1 posto. Na drugom kraju ljestvice je Irska koja je pak potrošila samo 0,2 posto BDP-a na obranu.

U apsolutnom iznosu Njemačka je najveći potrošač, s oko 90 milijardi eura (2,1 posto BDP-a), a slijede Francuska s gotovo 60 milijardi eura (dva posto) i Italija s oko 33 milijarde eura (1,5 posto). Osim Irske i Portugala, sve ostale države članice EU-a povećale su svoj vojni proračun  u prethodnoj godini. Podaci za Hrvatsku ukazuju na to da izdvajamo 1,9 posto BDP-a na obrambene izdatke. Napominje se da iako je Hrvatska prošle godine povećala obrambene izdatke, oni su i dalje ispod dva posto.

Washington znatno više troši od Rusije i Kine

EDA je također usporedila snage EU-a sa snagama SAD-a. U 2024. godini Washington je uložio 845 milijardi eura u obranu (3,1 posto BDP-a), što je gotovo tri puta više od ukupnog iznosa u EU-u gdje ta brojka iznosila 343 milijarde eura. Iako zemlje EU-a zajedno imaju više borbenih tenkova, topničkih sustava i pješačkih borbenih vozila, njihove su sposobnosti fragmentirane u različitim operativnim sustavima, napominje se u izvješću, što ih čini manje učinkovitima nego što bi mogle biti.

Nasuprot tome, Rusija (107 milijardi eura) i Kina (250 milijardi eura) troše manje u apsolutnom iznosu od EU-a ali EDA upozorava da će vjerojatno postići veću isplativost zbog nižih domaćih cijena, integriranog planiranja, manje fragmentacije i nižih strukturnih troškova. I Rusija i Kina također su povećale svoje obrambene proračune bržim tempom nego EU u posljednja dva desetljeća.

 

M.M.

Share
0