Rakete, zrakoplovi, rakete, torpeda, bombe. Rusija je nastavila kupovati oružje EU-a najmanje do 2020. Unatoč tekućem embargu, deset država članica izvezlo je vojnu opremu u vrijednosti od 346 milijuna eura, prema javnim podacima koje je analizirao Investigate Europe. Neka od tog oružja sada bi se mogla upotrijebiti protiv Ukrajine.

“Naše sudbine su povezane. Ukrajina je dio europske obitelji. Agresija Vladimira Putina je agresija protiv svih principa koji su nam dragi”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Prošlotjedni summit u Versaillesu pokazao je kako se Europska unija pokušava ujediniti nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ipak, prije nešto više od godinu dana Vladimir Putin i njegova vojska i dalje su bili dobri kupci europske industrije oružja. Trećina država članica Europske unije izvozila je oružje u Rusku Federaciju, prema podacima službene radne skupine Vijeća za izvoz konvencionalnog oružja (COARM), koju je analizirao Investigate Europe.

Ovi podaci iz svih službenih registra izvoza oružja EU-27 pokazuju da je između 2015. i 2020. najmanje 10 država članica EU izvezlo u Rusiju oružja u ukupnoj vrijednosti od 346 milijuna eura.s. Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Bugarska, Češka, Hrvatska, Finska, Slovačka i Španjolska – u različitoj mjeri – prodale su “vojnu opremu” Rusiji. Naše istraživanje pokazuje da je pojam "vojna oprema" širok i može uključivati ​​projektile, bombe, torpeda, topove i rakete, kopnena vozila i brodove.

To je unatoč embargu Europske unije koji zabranjuje prodaju oružja Rusiji i koji je na snazi ​​od 2014 .

Ova odluka uslijedila je nakon aneksije Krima i proglašenja separatističkih republika Donbasa. Međutim, u EU se trgovina oružjem nastavila, pokazuju službeni podaci.

Mnoge zemlje EU koje su izvozile oružje u Rusiju koristile su pravnu rupu u propisima EU-a kako bi nastavile svoju tekuću trgovinu. Radna skupina Vijeća za izvoz konvencionalnog oružja odgovorila je na pitanja IE-a, objašnjavajući da „embargo na oružje EU-a sadrži sljedeće izuzeće: ugovore sklopljene prije 1. kolovoza 2014. ili pomoćne ugovore potrebne za izvršenje takvih ugovora. Brojke koje pronađete u bazi podataka trebale bi potpasti pod ovo izuzeće. Države članice odgovorne su osigurati poštivanje embarga na oružje i zajedničkog stajališta EU-a.” Zato, zaključuje COARM, "države članice ne naoružavaju Rusiju."

Ali zaključak nije tako jednostavan. Siemon Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), pravi razliku između redovite ekonomske trgovine i izvoza oružja. “Oružje je dio naše vanjske, a ne ekonomske politike. Najvažniji su politički razlozi.”

Prema podacima COARM-a, nakon 2014. godine države članice izdale su više od tisuću dozvola  (opća ovlaštenja za poslove s oružjem) , dok ih je jedva stotinjak odbijeno. I na vrhu liste europskih izvoznika? Francuska.

Francuska, najveći izvoznik oružja u Rusiju

Kako javlja  Disclose , Francuska je Rusiji prodala 152 milijuna eura vojne opreme. Brojka je potvrđena analizom Investigate Europe, a Francusku stavlja daleko ispred svojih susjeda, izvozeći 44% europskog oružja u Rusiju. 

Naša je istraga utvrdila da je Francuska od 2015. dala odobrenje za izvoz vojne opreme koja pripada kategoriji "bombe, rakete, torpeda, projektili, eksplozivna punjenja", oružja izravno smrtonosna, ali i "oprema za snimanje, zrakoplovi s njihovim komponentama i "lakši od -zračna vozila'”.

Prema Discloseu, francuski izvoz također uključuje “termalne kamere za više od 1000 ruskih tenkova, kao i navigacijske sustave i infracrvene detektore za borbene zrakoplove i borbene helikoptere. Kremlj ih je kupio od Safrana i Thalesa, čiji je glavni dioničar francuska država. Ova oprema se sada može naći na kopnenim vozilima, lovcima i helikopterima koji djeluju na ukrajinskom frontu. 

Broj dozvola koje je izdala Francuska skočio je 2015., odmah nakon embarga  (vidi vizualizaciju podataka) . U 2014. godini, prema našem istraživanju, francuske vlasti su još uvijek davale ovlaštenje za slanje u Rusiju “kemijskih agenasa”, “bioloških agenasa”, “agensa za kontrolu nereda”, “radioaktivnih materijala, pripadajuće opreme, komponenti i materijala”.

Na pitanje u petak, 4. ožujka od strane IE, Ministarstvu oružanih snaga trebalo je 11 dana da odgovori da je Francuska obvezna "vrlo striktno primjenjivati" embargo iz 2014. godine. Projektili, rakete, torpeda i bombe prodane Rusiji u posljednjih pet godina su "jednom riječju, zaostali tok, koji proizlazi iz prošlih ugovora (...) i koji je postupno izumro", uvjerava francuska vlada.

Njemačka: 122 milijuna eura za oružje i plovila

Prema informacijama koje je prikupio Investigate Europe, Njemačka je u Rusiju izvezla vojne opreme u vrijednosti od 121,8 milijuna eura. To predstavlja 35% ukupnog izvoza oružja EU-a u Rusiju. Uglavnom se sastojao od ledolomaca, ali je uključivao i puške, te vozila “specijalne zaštite” koja su slana u Rusiju. Njemačka vlada nije odgovorila na pitanja o tome iz Investigate Europe.

Njemački izvoz nosi oznaku “dvostruke namjene”. Zbog toga čak ni njemački političari koji su kritični prema izvozu oružja i pacifističke nevladine organizacije s kojima je kontaktirao Investigate Europe ne smatraju izvoz pravnim kršenjem embarga.

Hannah Neumann, zastupnica u Europskom parlamentu njemačke stranke Zelenih i članica Pododbora za sigurnost i obranu, uznemirena je situacijom. “Svaka zemlja izvozi prema svojoj volji, potrebna nam je zajednička politika izvoza oružja, utemeljena na zakonu i transparentnosti uz sudjelovanje Europskog parlamenta (...)”, rekla nam je “Umorna sam od skrivenih poslova u korist samo industriju oružja i to na štetu zajedničke vanjske politike EU – i mira ” .

Italija: Kopnena vozila na ukrajinskoj bojišnici

Na trećem mjestu liste izvoznika podaci COARM-a pokazuju Italiju koja je u razdoblju od 2015. do 2020. Rusiji prodala 22,5 milijuna eura vojne opreme. Prema našoj istrazi, prvi veliki ugovor potpisan s Federacijom dogodio se 2015. godine, kada je Vlada Mattea Renzija ovlastio je talijansku tvrtku Iveco da Rusiji proda kopnena vozila u vrijednosti od 25 milijuna eura. Investigate Europe uspio je pročitati “konačnu autorizaciju” koju je dalo Ministarstvo vanjskih poslova (ministar je u to vrijeme bio Paolo Gentiloni, sada europski povjerenik). Na kraju, naše istraživanje pokazuje da je samo 22,5 milijuna eura vrijedna oprema otišla u Rusiju. Ali ratna vozila – model Lynce, koji proizvodi IVECO – jasno je uočio novinar na TV kanalu La 7na ukrajinskoj bojišnici, početkom ožujka. Ova vozila sastavljena su u jednoj od tri tvornice koje Iveco ima u Rusiji, ali sastavljena od talijanskih dijelova.

Giorgio Beretta, analitičar u Stalnog opservatorija za lako oružje (OPAL), rekao je za IE:

"U izvozu oružja to je uglavnom politička odluka, talijanska vlada je mogla odbiti, zatim krenuti u legitimno suđenje s tvrtkom za oružje, a sudac bi uzeo u obzir političku situaciju i potrebu poštivanja europskog sporazuma."

Nakon 2015. godine, protok oružja i streljiva izvezenog u Rusiju iz Italije se smanjio, da bi 2021. ponovno porastao. Prema podacima talijanskog statističkog ureda Istat, podaci za vanjsku trgovinu, između siječnja i studenog 2021. Italija je Rusiji isporučila 21,9 milijuna eura 'oružja i streljiva'. To je uključivalo 'uobičajeno oružje' kao što su puške, pištolji, streljivo i pribor.

Kako je moguće da šest godina nakon što je embargo stupio na snagu, talijanska vlada još uvijek ima dozvolu za toliko oružja? Ovo oružje – poluautomatske puške i streljivo – prodavano je na rusko civilno tržište, koje uključuje privatna zaštitarska, paravojna i specijalna državna tijela. 

Mali izvoznici, veliko oružje

Gledajući što su druge države članice izvozile u Rusiju u tom razdoblju, neke od njih su također imale stalan protok izvoza, iako u znatno manjem opsegu od velikih dobavljača. Češka je izvozila “zrakoplove, lakše od zračnih vozila, bespilotne letjelice, zrakoplovne motore i zrakoplovnu opremu” svake godine između 2015. i 2019.

Austrija je također nastavila svake godine izvoziti vojnu opremu u Rusiju, “oružje glatke cijevi kalibra manje od 20 mm, ostalo oružje i automatsko oružje kalibra 12,7 mm” i “uređaje za postavljanje streljiva i upaljača, te posebno dizajnirane komponente ”.

Bugarska je imala dva posla, 2016. i 2018., o izvozu "ratnih plovila, (površinskih ili podvodnih) posebne pomorske opreme, pribora, komponenti i drugih površinskih plovila" i "tehnologije" za "razvoj", "proizvodnju" ili "upotrebu" predmeta kontroliranih na Zajedničkom popisu vojne opreme EU”, u vrijednosti od 16,5 milijuna eura. Finska, Španjolska, Slovačka i Hrvatska su prethodnih godina imale po jedan izvoz u Rusiju, znatno manjeg iznosa.

No, Europa nije jedina koja se mora nositi s proturječnostima u pogledu njihovog izvoza. Prema podacima SIPRI-ja o izvozu oružja, još je čudnija činjenica: nije samo EU prodavala oružje Rusiji nakon aneksije Krima – Rusija je ostala i drugo najveće tržište za izvoz oružja iz Ukrajine.

 

Paulo Pena i Juliet Ferguson / investigate-europe.eu

Share
0