Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerene makroekonomske neravnoteže, iako se te neravnoteže smanjuju, objavila je Europska komisija.

"Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj ", navodi Komisija.

"Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu", ističe Komisija.

Komisija dodaje da je snažan rast pridonio daljnjem smanjenju duga, ali predviđa sporiji ritam razduživanja s obzirom da počinju rasti krediti kućanstvima i poduzećima. "Dug države najviše se popeo 2014. godine, a sada je u silaznoj putanji, zbog snažnog rasta BDP-a i smanjenja deficita. Bankarski sektor je sve profitabilniji te se nastavlja smanjivati broj nenaplativih kredita. Ipak izloženost stranoj valuti (uglavnom euru) korporacija i kućanstva ostaje i dalje izvor slabosti. Dok se ekonomsko okruženje poboljšava, bilo je malo napretka u usvajanju političkih mjera za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, uključujući još uvijek nizak potencijal rasta", kaže se, između ostaloga, u izvješću Komisije.

Europska komisioja traži strukturne reforme

"Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale", navodi Komisija.

EK je lani u svibnju uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav. "Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, dok se odustalo od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, posebice bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sustavu smanjen je opseg, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen. Aktivne političke mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uvelike se ne koriste, dok reforma obrazovnog sustava još je na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju", kaže se u izvješću Komisije.

Što se tiče mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, ocijenjeno je da su one "ponešto" napredovale u pogledu smanjenja administrativnog tereta i parafiskalnih nameta. Napravljen je napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine, dok su zaostali predmeti na sudovima marginalno smanjeni. Donesene su neke mjere za rješavanje nenaplativih kredita, kaže Komisija.

Stručnjaci EK zaduženi za Hrvatsku kažu da je poželjno u ovom slučaju pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. "One nisu ništa bolje od Hrvatske, ali su provele ono što su najavile, dok je Hrvatska najslabija po ispunjavanju mjera koje je sama najavila. Stalno se nešto odgađa, poput mirovinske reforme, poreza na nekretnine, iako razumijemo da neke od tih reformi nisu popularne", dodaju stručnjaci.

 

M.M.