HGK: U prvom kvartalu 2016. bilježimo prvi pad javnog duga od 1999.
Na kraju prvoga kvartala ove godine javni dug Hrvatske iznosio je 288,3 milijarde kuna, ili 4,7 milijardi manje nego na kraju istog lanjskog razdoblja, što predstavlja prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999., ocijenili su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na kraju ožujka javni dug iznosio je 288,3 milijarde kuna, dok je na kraju istog mjeseca prošle godine bio 293,09 milijardi kuna.
-U odnosu na ožujak prošle godine zabilježeno je smanjenje razine javnoga duga za 4,7 milijardi kuna ili za 1,6 posto, što je prvi međugodišnji pad javnoga duga otkad se podaci vode po usporedivoj metodologiji - od kraja 1999. godine - stoji u analizi HGK, objavljenoj u nedjelju.
Ističu da je to posljedica konsolidacije državnih financija u prvom kvartalu ove godine, kada je manjak bio upola manji nego u istom razdoblju prošle godine.
-Naime, u prvom je kvartalu ove godine na razini konsolidirane središnje države zabilježen proračunski manjak u iznosu od 2,6 milijardi kuna, što je više nego upola manje nego u istom razdoblju prošle godine, čime su smanjene i potrebe za financiranjem - navodi se u analizi.
>>Ključna politička tema: Milanovićevo prekomjerno zaduživanje ili nepostojeći politički centar?
Povoljnija proračunska kretanja, dijelom vide i zbog činjenice da je na snazi bilo privremeno financiranje s ograničenom mogućnošću stvaranja novih obveza.
-Ipak, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 86,7 posto na kraju prošle godine na 85,8 posto na kraju prvoga kvartala ove godine pokazuje da bi se, uz dodatne napore povezane s aktivacijom odnosno prodajom dijela državne imovine, do kraja godine moglo stabilizirati kretanje duga opće države - poručuju iz HGK.
U odnosu na veljaču, u ožujku je iznos javnoga duga smanjen za 1,3 milijarde kuna, i to unatoč izdavanju državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna s rokom od deset godina uz prinos od 3,99 posto.
-Navedena je obveznica utjecala na povećanje unutarnjega duga opće države za 2,6 milijardi kuna, ali je istodobno tijekom ožujka razina inozemnog duga smanjena znatno više, za 3,9 milijardi kuna - pojašnjavaju analitičari HGK.
Iz HGK također podsjećaju da je zbog nestabilne političke situacije i stoga nepovoljnih kamatnih stopa koje su tražili investitori, država prolongirala izdavanje inozemne obveznice planirano za sredinu ove godine.
-To zasad neće proizvesti znatnije posljedice, s obzirom na činjenicu da se potrebna sredstva mogu pribaviti na domaćem tržištu kapitala upozoravaju iz HGK.
Političku nestabilnost vide kao glavnu ugrozu nastavka povoljnijih tendencija u kretanju javnog duga.
-Međutim, realno, politička nestabilnost ugrožava nastavak povoljnijih tendencija u kretanju javnog duga jer putem usporavanja provedbe strukturnih reformi i ograničavanja mogućnosti poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje zadržava visoke troškove financiranja, a time otežava i čini rizičnijim buduće servisiranja obveza - ocijenjuju analitičari HGK.
>>Đuro Njavro: Slijedi deset teških godina - Hrvatska mora izbjeći grčki scenarij
Upozoravaju, također, da je u okolnostima tehničke Vlade, teže očekivati da će se u cijelosti i u predviđenim rokovima obaviti planirana aktivacija državne imovine, čime bi se utjecalo na kretanje javnog duga.
-Stoga ostvarivanje ciljeva povezanih s kretanjem duga opće države iz Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije postaje sve izazovnije. Tim više što je udio javnog duga u BDP-u nešto viši od europskog prosjeka, a znatno viši nego u nama sličnim zemljama - zaključuju analitičari Hrvatske gospodarske komore.
R.H.