Vrgorac je u nedjelju bio poprište izborne bitke, u sjeni koje su se događao cijeli niz pojava koje se ovih dana sustavno pokušavaju medijski ignorirati.

Umjesto napisa o balvanima i automobilima, kojima je u nedjelju popodne bilo zapriječeno nekoliko cestovnih komunikacija u okolici Vrgorca, dio režimskih medija pokušava baciti sjenu na blistavu izbornu pobjedu Rudolfa Grljušića, servirajući teme o navodno ponovnom pregrojavanju glasova.

Nigdje ni slova o tome kako je u kasnim popodnevnim satima, na sam dan izbora, jedna ratooborna skupina iz mladeži SDP-a, predvođena tamošnjim tajnikom te stranke, zajedno sa skupinom svojih nekadašnjih partijskih drugova koji su u međuvremenu prešli Most, blokirali sve prilaze Vrgorcu iz smjera Hercegovine. Prepriječili su ceste automobilima, vozili u koloni tek nekoliko kilometara na sat, parkirali vozila preko ceste i ostavili ih, prethodno ih zaključavši, nasred Vrgorskog mosta. U polju Rastok, parkirali su auto vučne službe.

>>HSP AS: Hrvati u Ljubuškom i Vrgorcu su jedan narod koji živi u dvije države

Prema određenim izvorima, predsjednik DVD-a Vrgorac osobno je odobrio iznošenje službene motorne pile prema graničnom prijelazu Orah kako bi se kao u vrijeme „Balvan revolucije“ oborio čempres te prekinuo promet, lažno su dojavljivali o zapaljenju automobila te na najfrekventnijim prometnicama ostavljali automobile u „kvaru“.

Cilj svih ovih diverzija, o kojima se posljednjih dana šuti, bio je pokušaj onemogućavanja izlaska na izbore onih građana Vrgorca koji su podrijetlom iz Hercegovine, odnosno s područja općine Ljubuški. Vrgorac je pogranično mjesto. Granica povučena na tom mjestu osudila je jedan narod na život u dvije države, podjelila je imanja, naseljena mjesta, obitelji. Neki iz Ljubuškog idu na posao u Vrgorac, neki obrnuto. Tako je i s prijavama prebivališta, koje su zapravo temelj za aktivno konzumiranja biračkih prava.

Baukova čistka temelj za Pranićeve aktivnosti

Godinu-dvije prije ovih lokalnih izbora u Vrgorcu se dogodila temeljita čistka biračkih popisa od birača podrijetlom iz Hercegovine, inače u najvećoj mjeri nesklonih SDP-u. Cijela operacija obavljena je pod kontrolom ministra Arsena Bauka u sjeni prigovora oko zlouporabe popisa stanovništva u Vukovaru. U toj Baukovoj operaciji s biraćkih popisa je izbrisano čak 1200 birača, podrijetlom iz Hercegovine, koji imaju prebivalište na prostoru općine Vrgorac. Po kojim je kriterijima ministar Bauk jedne ostavio na popisu a druge skinuo, teško je kazati.

Međutim, aktivnosti Ante Pranića i djela njegove momčadi u trajanju više od šest mjeseci ukazivale su na to kako Neovisna lista Most vodi operaciju na dvije razine.

Više od pola godine Ante Pranić i članovi njegove "neovisne" liste obilazili su kafiće i njive u pograničnom djelu općine Ljubuški kako bi pridobili potencijalne glasače za lokalne izbore u Vrgorcu. Poznavatelji tamošnjih prilika nas uvjeravaju kako je Pranić mudro, po savjetu vlastitog oca koji je dugogodišnji predsjednik SDP-a u Vrgorcu, na listu uvrstio nekoliko bivših članova HDZ-a i domoljubno orjentiranih pojedinaca pod plaštom brige za grad i ne opterećenosti ideologijama mladih generacija. S tim pojedincima pokušao je je prodrijeti u domoljubno biračko tijelo, tj. jednokratno ih iskoristiti kako bi se dočepao vlasti u Vrgorcu.

Uz spomenute osobe, Pranić je preko oca i savjetnika iz lokalnog SDP-a održavao liniju prema svojoj matičnoj stranci, što se u nedjelju pokazalo vidljivim po potpori koju je Pranić dobio od SDP-a i HNS-a u Vrgorcu ali i nemilim događajima s barikadama, poput onih 1991. godine u Kninu.

Dakle, igra je nedvosmisleno posložena od samog početka, kada je planirano da se isturi „nezavisni“ pojedinac, mladi kandidat, a ustvari osoba bliska lokalnom SDP-u, dok bi preko pojedinaca na listi iz desnog biračkog tijela, podrijetlom iz Hercegovine, oduzeli određeni postotak strateških glasova HDZ-u i Domoljubnoj koaliciji.

SDP-ov "štih" projekt

Metković, Omiš, Imotski, Sinj, Vrgorac j još neka mjesta na jugu Hrvatske specifični su po tome što na parlamentarnim i predsjedničkim izborima HDZ redovito dobiva znatno više glasova nego na lokalnim. Zašto se to događa, to može biti tema posebne analize i lokalnih problema koji su specifični za svako mjesto ponaosob. Međutim, činjenica je isto tako da ti glasovi, čak ni dišpetno, ne idu SDP-u i njima bliskim strankama, što su u SDP-u osjetili i već ranije primjenili strategiju s "nezavisnom" listom Ivana Grubišića.

Nedvojbeno, mladi Ante Pranić je istu tu, u SDP-u kreiranu strategiju. primjenio i na prostoru Vrgorca, i to s jasnim ciljem podjele biračkog tjela po načelu "mi ili oni". Vrgorac je naime trebao dati vjetar u leđa "neovisnom" projektu koji zajedno vode Most i SDP u X. Izbornoj jedinici, a taj projekt je usmjeren protiv višegodišnje HDZ-ove dominacije u ovoj izbornoj jedinici.

U prvom izbornom krugu lokalnih izbora u Vrgorcu, Pranić i Most su čak i dobili dio glasova iz Hercegovine, što je pokazatelj da im je strategije u određenoj mjeri i uspjela. Ti glasovi došli su dijelom od prijatelja i rodbine osoba koje je Pranić stavio na listu, a dijelom i kupovinom glasova za 300 kuna, o čemu se ovih dana sve otvorenije šuška.

Međutim, kako su se iz Pranićevog tabora pred drugi izborni krug sve otvorenije čule antihercegovačke poruke, osmišljene zbog mobiliziranja SDP-ovih birača, tako je i onaj drugi dio biračkog tijela sve više uviđao kamo kampanja Ante Pranića i Mosta zapravo vode. Upravo zbog toga, nedjeljni izbori u Vrgorcu mobilizirali su jednu i drugu stranu po Milanovićevom načelu "Mi ili oni". Stoga je interes za ove izbore, kao i sama izlaznost, bila nezabilježena u povjesti višestranačja u ovom mjestu.

Da to ne bude i stvarni festival demokracije, nego u pojedinim segmentim njegova sušta suprotnost, pobrinuli su se pojedinci i skupine koje su otišli toliko daleko da barikadama i otvorenim nasiljem pokušaju nekome ograničiti biračko pravo. I to, zamislite, u ime demokracije!

Iz svega ovoga svakako bi trebalo izvući određene pouke. U prvom djelu onaj dio sustava koji ima ustavom i zakonom definiranu zadaću skrbiti o pravnom poretku. Nadalje su to mediji ali i političke stranke koje su svoje aktivnosti dužne provoditi u okviru ustava i zakona.

 

Josip Zdunić

Share
0