U organizaciji Matice hrvatske – Ogranak Podstrana, predstavljen je „Zbornik u čast Nedjeljka Mihanovića“ podnaslova „Arte et marte - Umjetnošću i ratom“, kojeg su priredili dr. sc. Hrvojka Salopek i dr. sc. Ivan Mihanović, u nedjelju 8. rujna, u Strožancu, O „Zborniku“ posvećenom akademiku dr. Nedjeljku Mihanoviću, hrvatskom književniku i političaru, govorili su u ime Društva Poljičana iz Zagreba Zdravko Vladanović, priređivačica Hrvojka Mihanović-Salopek i tajnik MH Podstrana Zoran Jurišić.

U „Zborniku“ na 403 stranice doneseni su „Autobiografski zapisi iz pera Nedjeljka Mihanovića“, te dvadeset i četiri književno-kritička osvrta i recenzije o djelima Nedjeljka Mihanovića (Anđelko Novaković, mons. Drago Šimundža, akademik Krešimir Nemec, Tomislav Sabljak, Ivan Tolj, Agneza Szabo, Ivan Aralica…) kao i 14 novih radova (s. Marija od Presvetog Srca – Anka Petričević, Miljenko Buljac, o. Božidar Nagy, Stjepan Razum…). Tu su još bio-bibliografijski podaci o njemu, te kronološka bibliografija njegovih radova u periodici i knjigama, kao i njegova bogata foto arhiva.

Zdravko Vladanović, govoreći o Mihanoviću kao domoljubu političkog zavičaja i Hrvatske, istaknuo je kako „Šira hrvatska javnost akademika Mihanovića pamti kao uglednog hrvatskog političara koji je u vrijeme hrvatskog državnog osamostaljenja, devedesetih godina prošloga stoljeća, obnašao visoke dužnosti u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Republike Hrvatske. Ističu se časne dužnosti predsjednika odbora za izobrazbu, znanost, kulturu i šport Sabora RH te predsjednika Hrvatskog državnog sabora, zatim savjetnika prvoga hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana za etička i moralna pitanja, potom zamjenika ministra u Ministarstvu kulture i prosvjete, glavnog urednika časopisa za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo „Državnost“; predsjednika državnog Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama u Republici hrvatskoj, član Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti… Znanstvena javnost ga poznaje i kao vrsnog književnog povjesničara i književnog kritičara. Do odlaska 1990. godine u Hrvatski sabor Mihanović je bio u znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika i obnašao je dužnost voditelja Književnog odsjeka u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagrebu. Oni koji su pročitali njegove znanstvene radove na području hrvatske književnosti te brojne eseje, kritike, rasprave, političke članke i govore, bibliografske i leksikografske priloge, a nisu osobno upoznali toga velikoga čovjeka, svestranog intelektualca i istinskog hrvatskog domoljuba, teško bi mogli do kraja rasvijetliti tu esencijalnu inspiraciju za tako bogato i plodonosno stvaralaštvo. Strastvena ljubav prema hrvatskoj književnosti, poljičkom zavičaju, domovini Hrvatskoj i hrvatskoj državotvornoj politici snažno su obilježili životnu i profesionalnu usmjerenost…“ On slobodu utvrđuje u kontekstu univerzalnog dobra, bez kojega nema napretka, ni čovjeka, ni čovječnosti. U tom smislu sloboda hrvatskog naroda zauzima posebno mjesto. I nije se tomu čuditi, jer Mihanović potječe iz ugledne poljičke obitelji čiji se odgoj temeljio na tradicionalnim kršćanskim vrijednostima. Cijeli je njegov stvaralački opus, kako u književnosti tako i u politici, protkan nadahnućem čije izvorište crpi u drevnom Poljičkom statutu…“

Zoran Jurišić je kazao da su Mihanović i Podstrana neraskidivo vezani, jer je ovaj zaljubljenik u svoj zavičaj, od Sitnog do zvijezda, zajedno sa drugim Poljičaninom Milanom Vukovićem pokrenuo smotru „Dobrojutro more“ o obilježavanju pobjede Hrvatske vojske u Domovinsko obrambenom ratu, koja veliča slobodu i more kao ozračje nebeske slobode. Osjećajući poetsku snagu Pupačićevih stihova Mihanović je upravo tako nazvao cijelu smotru koja je okupila pjesnike i prijatelje Poljica u Podstrani. Njenim utemeljenjem oživjela je i Podstrana, postala je zanimljiva i gostima i žiteljima koji su dobili poticaj za istraživanje povijesti, kulture i prirodne baštine, a sama smotra je Podstrani donijela reputaciju na književnoj i kulturnoj karti Hrvatske.“

Prof. dr. sc. Nedjeljko Mihanović rodio se u Sitnom Donjem kraj Splita, 16. veljače 1930., doktorirao je filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Aktivan znanstveni rad obilježen mu je objavljivanjem eseja, kritika, bibliografskih i leksikografskih priloga, te priređivanjem kritičkih izdanja djela hrvatskih pisaca. Priredio je veliki niz knjiga, te objavio niz autorskih knjiga. Član suradnik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Član je Matice hrvatske i Uredničkog odbora biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti koja djeluje unutar te kulturne ustanove. Obnašao je dužnost ministra prosvjete i kulture Republike Hrvatske 1992. godine. Zastupnik je Hrvatske demokratske zajednice u Saboru Republike Hrvatske od 1992.-1999. Tijekom drugog saziva Hrvatskog sabora od 24. svibnja 1994. do završetka mandata 28. studenog 1995. postaje predsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Sabora Republike Hrvatske U prvom i drugom sazivu Sabora bio je predsjednikom saborskog Odbora za naobrazbu i znanost. Bio je od 1997.-1999. glavni urednik časopisa Državnost.

Godine 2000. odlazi u mirovinu.

Priređivačica „Zbornika u čast Nedjeljka Mihanovića“ dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, slavljenikova kći, zahvalila se ovom prigodom još jednom štovanim suradnicima na njihovom stručnom i znanstvenom doprinosu u ovom Zborniku. U programu posvećenu akademiku, svoje stihove čitali su Danica Bartulović i Ivan Šarolić. Na kraju je govorio i svima se zahvalio i sam slavljenik, završivši predstavljanje riječima iz svoga autobiografskog zapisa: „Sad sam u mirovini, živim, promatram, pišem, postojim…!“

 

Dragica Zeljko Selak