Nakon najave o spektakularnoj nacionalizaciji YPF-a, kćerinske tvrtke španjolske kompanije Repson, izlaze na vidjelo nove pikanterije: španjolska naftna kompanija planirala je YPF prodati Kini - potajno i iza leđa argentinske predsjednice Kirchner.

Nacionalizacija argentinskog YPF-a, kćerinske tvrtke Repsola, očito je reakcija na tajne razgovore između Repsola i kineske kompanije Sinopec. Upućeni izvori poručuju da je argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner svojom najavom o nacionalizaciji torpedirala pregovore između Repsola i Sinopeca. Španjolska naftna kompanija planirala je navodno 57 posto vlasništva u YPF-u prodati kineskom Sinopecu, i to za iznos od 10 milijardi dolara. Pregovori su prekinuti tek nakon što je Kirchner najavila da će YPF staviti pod kontrolu države. Ako Argentina nacionalizira YPF, španjolska naftna zadržat će tek 6,4 posto udjela u toj vrlo joj važnoj kćerinskoj tvrtki, što znači da će pretrpjeti golemi gubitak.

Pojedinosti o tajnim pregovorima bacaju novo svjetlo na argentinsku odluku o nacionalizaciji YPF-a koja je izazvala snažno protivljenje međunarodne zajednice. Naime, Kirchner je u ponedjeljak najavila da će argentinska država imati glavnu riječ u upravljanju kćerinskom tvrtkom Repsola. Kao argument navela je to da su Španjolci premalo uložili u proizvodnju energije u toj latinoameričkoj zemlji zbog čega je nužno uvoziti skupu energiju.

U izvješću o cijelom slučaju na izvjesnim se mjestima pojavljivalo i ime Sinopec, no tek se sada ispostavilo da su Kinezi u cijeloj priči imali mnogo aktivniju ulogu no što se dosada pretpostavljalo. Dosada se samo tvrdilo da bi se uz pomoć kineskog Sinopeca (China Petrochemical Corp) mogla spriječiti nacionalizacija YPF-a. U medijima se već pisalo o tome da bi Sinopec za YPF bio spreman platiti iznos od 15 milijardi dolara. No uzevši u obzir zbivanja proteklih dana, malo je vjerojatno da bi kineska naftna kompanija mogla preuzeti kontrolu nad YPF-om.
Buenos Aires je morao znati za pregovore

Iza kulisa sigurno je bilo mnogo prijepora između Repsola i vlade predsjednice Kircher. Predsjednica se očito osjećala prevarenom, jer bi inače morala znati za pregovore sa Sinopecom. Argentina drži zlatnu dionicu YPF-a, što znači da uvijek mora sudjelovati u donošenju odluka o promjeni vlasničkih odnosa. Po saznanjima Financial Timesa Repsol nije izvijestio Kircher o pregovorima sa Sinopecom.

Repsol i Sinopec već drugo surađuju kao partneri na brojnim drugim projektima. Kineska naftna kompanija drži 40 posto udjela u Repsolovim poslovima u Brazilu.
Nacionalizacija YPF-a Repsolu bi mogla ugroziti poslovanje iz razloga što YPF ostvaruje četvrtinu ukupne zarade kompanije. Trenutno YPF proizvodi oko trećinu argentinske nafte i najveći je porezni platiša te južnoameričke države. YPF također sudjeluje u istraživanjima nedavno otkrivenog golemog nalazišta plina iz škriljevca u mjestu Neuquen Vaca Muerta.

Predsjednica Kirchner prethodno je tražila od Repsola da uloži više novca u razvoj novih nalazišta energenata u Argentini, što je generalni direktor Repsola odrješito odbio. Repsol je u utorak vrijednost YPF-a procijenio na 18 milijardi dolara te je najavio da će tražiti obeštećenje u tom iznosu. Međutim, argentinska strana traži da vrijednost YPF-a procijeni nadležni argentinski sud. Svojom najnovijom odlukom Kirchner je izazvala oduševljenje među građanima Argentine, ali je ujedno navukla na se bijes brojnih vlada i ulagača. Po riječima stručnjaka za energetiku riječ je o najvećoj nacionalizaciji u sektoru energetike otkako je Rusija prije deset godina nacionalizirala kompaniju Yukos naftnog magnata Mihaila Hodorkovskog.

Španjolski Repsol je jedna od najvećih naftnih kompanija u Europi. Na svjetskoj razini u ovom su sektoru vodstvo preuzeli Kinezi nakon što je Petrochina prestigla američku kompaniju Exxon. Međutim, valja naglasiti da je nemoguće sastaviti pouzdanu svjetsku rang listu naftnih kompanija iz razloga što mnoge naftne kompanije u državnom vlasništvu – primjerice na Bliskom istoku – uopće ne objavljuju ili pak objavljuju netočne podatke o količinama proizvedene nafte.

Annette Berger / Financial Times Deutschland