Andrej Plenković, predsjednik Vlade i HDZ-a u razgovoru za Jutarnji list govori o “receptu” za pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović, uzrocima velikog uspjeha Miroslava Škore, planovima Vlade u posljednjoj godini mandata, predsjedanjem EU-om i drugim temama.

- Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom petogodišnjem mandatu ostvarila je značajna postignuća za Hrvatsku, osobito za jači međunarodni položaj naše zemlje i ugled u međunarodnoj zajednici. Vodila je računa o skladnom funkcioniranju svih institucija, pokretala je inicijative u pogledu demografske revitalizacije, zalagala se za ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske, poticala decentralizaciju, vodila brigu o najugroženijima u društvu, o blokiranima, o onima koji su na rubu siromaštva, brinula se za veća prava umirovljenika, a ujedno se zalagala za jačanje sustava domovinske sigurnosti. Zajedno s Vladom radila je na tome da se osnaži položaj Hrvatske vojske, policije i branitelja. U ovom trenutku najvažnije je da većina birača prepozna njezina postignuća, ali isto tako i program za sljedećih pet godina koji je prezentirala - za razliku od protukandidata ljevice koji se hvali time da nema programa. Uvjeren sam da ljudi nisu zaboravili loše rezultate Milanovićeve Vlade i njega kao premijera. Njegova politika dijelila je Hrvatsku na ‘ili mi ili oni’ i zadužila Hrvatsku za dodatnih 70 milijardi kuna, dok je za vrijeme našeg mandata javni dug smanjen za 10 postotnih bodova, a niži je i u apsolutnim iznosima, istaknuo je.

Podsjetio je na Milanovićev premijerski saldo.

- Milanović, kao kandidat SDP-a bez programa i s lošim premijerskim saldom, dobio je 29,5 posto glasova, a pritom ga podupire 13 stranaka. To znači da je taj blok došao do samo 29,5 posto, iako su bili praktički bez konkurencije na lijevom dijelu političkog spektra. Neke protestne glasove dobio je zastupnik u Europskom parlamentu (Mislav Kolakušić) koji je sada naglo odustao od ambicije da bude i predsjednik države, i Vlade, i ministar. Još jedan mesijanski balon se ispuhao i pokazao kao lažna priča. A kako nije imao kampanju, on je time u prvom krugu više pomogao Milanoviću. S druge strane sasvim je očit bio trend da su jačanjem i okupljanjem krajnje desnih stranaka - kao što je bilo i na europskim izborima - birači ljevice bili angažiraniji u prvom krugu izbora. Uvijek kada se okrupnjava krajnja desnica to jača izlaznost lijevih birača. I to je dovelo do ovakvog rezultata u prvom krugu predsjedničkih izbora. Što se tiče desnoga spektra, imamo HDZ koji vodimo na politici desnoga centra, koja je državotvorna, domoljubna, narodnjačka, demokršćanska, i u vrijednosnom smislu baštini sve ono što 30 godina nakon svog osnivanja i kapitalne uloge u svim fazama ostvarenja hrvatskih nacionalnih interesa HDZ ima kao dio europske obitelji pučana. To je mjesto gdje bi HDZ danas, da je živ, stavio i prvi predsjednik Franjo Tuđman. Naša kandidatkinja ušla je u drugi krug i sada smo usmjereni da zajedništvom birača i centra i desnog centra i desnice Kolinda Grabar-Kitarović ostvari pobjedu u drugome krugu nad Zoranom Milanovićem, čija se Vlada pamti po lošim gospodarskim rezultatima i po podjelama u društvu. Zbog toga sigurno ne može biti dobar predsjednik Republike, koji treba okupljati, a ne dijeliti, kazao je.

Vjeruje da u današnjem medijskom prostoru vladaju izmišljene poruke koje su izvorno krenule upravo od Milanovića, a koje je onda preuzela krajnja desnica.

- Mislim da u današnjem medijskom i internetskom komunikacijskom prostoru poruke postignuća, vrijednosti, ostvarenja i onoga što smo obećali da ćemo napraviti i što radimo očito nisu došle do jednog kruga birača. A ti su birači istovremeno izloženi i zasuti, naročito putem društvenih mreža, difamirajućim porukama, lažima, mržnjom i kontinuiranim blaćenjima te izmišljenim pričama koje su izvorno krenule upravo od Milanovića, a koje je onda preuzela krajnja desnica, poput laži o udbašima, Jugoslavenima, briselskim ćatama, izdajicama itd. To su sve nataložene manipulacije koje su, nažalost, dovele u zabludu dio birača. Nasuprot tome, idemo analizirati što su sve HDZ i HDZ-ova parlamentarna većina, zajedno s predsjednicom Republike, učinili za dignitet Domovinskog rata. Je li ova Vlada napravila više od drugih u ispravljanju nepravdi prema hrvatskim braniteljima s novim jedinstvenim zakonom o braniteljima? Jest. Pogledajte samo što je sve učinio na tom planu ministar Medved. Povećali smo i proračun za hrvatske branitelje, a da nismo ugrozili opći državni proračun, a donijeli smo i novi zakon o nestalima, rekao je.

Podsjetio je i na dostignuća vlastite Vlade.

-U ovoj je Vladi i drugi general pobjedničke Hrvatske vojske Damir Krstičević. Vratili smo Hrvatsku vojsku u Vukovar, Sinj, Ploče, Varaždin i Pulu. Osnažili smo materijalni položaj vojnika te nabavljamo opremu i moderniziramo vojsku. Ujedno, hrvatska policija nikad nije imala jači materijalni položaj, s 271 milijun eura apsorbiranih za jačanje schengenske granice uvježbali smo 6500 policajaca za čuvanje granice sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, i to ne na način da podižemo bodljikavu žicu ili gradimo ogradu. Dok sam premijer neće biti žice između Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u susjednoj BiH, to garantiram. Problem migracijskih ruta postoji, ali broj pokušaja prelaska granice danas je na samo 2 posto od broja migranata koji su prošli kroz Hrvatsku 2015. Stoga odgovorno i čvrsto štitimo granicu i sprečavamo nezakonite migracije. Vratili smo Dan državnosti na 30. svibnja, uveli smo državno odličje ‘dr. Franjo Tuđman’ koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila pokojnom kardinalu Franji Kuhariću. Gajimo dobre odnose i suradnju s Katoličkom crkvom i štitimo od inicijativa lijevih stranaka koje žele reviziju ili čak otkazivanje Vatikanskih ugovora, istaknuo je.

Uvjeren je da će predsjednica pobjediti u drugom krugu.

- Uvjeren sam da će predsjednica kao što je pokazala i u prvom krugu tijekom sučeljavanja sa svim protukandidatima, i u drugom krugu pokazati svoju snagu, znanje, srčanost i odlučnost i da će ljudima predstaviti svoja postignuća i svoje planove te na taj način ponovno dobiti većinsko povjerenje hrvatskih birača, naglasio je.

Osvrnuo se i na vlastita očekivanja vezana za hrvatsko predsjedanja Vijećem EU-a.

- Nakon britanskih izbora izvjesno je da će se Brexit dogoditi za vrijeme hrvatskog predsjedanja, izgledno sa 31. siječnja 2020. Naša prva zadaća zajedno s ostalim institucijama je ratificirati uređeni izlazak UK iz EU. Drugo, koordinirat ćemo pripremu pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima s UK. Rok za sklapanje takvog sporazuma je 31. prosinca, pa nije realno da se taj proces dovrši za vrijeme našeg predsjedanja. Što se tiče proračuna EU, krajnji rok za njegovo usvajanje je 31. prosinca 2020., a potrebno je pomiriti stajališta dviju skupina država-članica. Prvu skupinu čine razvijene zemlje koje su najveće neto uplatiteljice u zajednički proračun te doprinose s ukupno 80 posto svih uplata. S druge strane, imamo zemlje koje plaćaju manje nego što dobivaju iz proračuna EU, a među njima je i Hrvatska. U našem mandatu povećali smo ugovorenost europskih sredstava s 9 na 83 posto i time stavili europske fondove u funkciju ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske. I zato nam je važno da se i nakon što UK izađe iz Unije, kroz europski proračun nastavi jačati kohezijsku politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj, ali i poticanje inovacija, malih i srednjih poduzetnika, kao i borbu protiv klimatskih promjena te unutarnju i vanjsku sigurnost Unije. U tim pregovorima dat ćemo svoj doprinos u usuglašavanju stavova svih država članica, istaknuo je.

Najavio je i Zagrebački summit u svibnju.

- Taj sastanak koji se događa na našu inicijativu za Hrvatsku je vrlo važan, jer želimo u kontekstu politike proširenja EU dati perspektivu zemljama jugoistočne Europe i zacrtati dinamiku odnosa za idućih desetak godina. Naša je ambicija otvoriti pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i prije zagrebačkog sastanka na vrhu, jer se time mijenja ozračje. To je jedna od vanjskopolitičkih tema kojima se intenzivno bavimo, jer je i ona u hrvatskom interesu. Prije tjedan dana bio sam u Rimu na sastanku s talijanskim premijerom Conteom, 7. siječnja sam s predsjednikom Macronom u Parizu, 9. siječnja u Zagreb dolazi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a 10. siječnja cijeli sastav Europske komisije predvođen Ursulom von der Leyen. 14. siječnja držim govor u Europskom parlamentu u Strasbourgu o prioritetima programa hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, a 16. sam u Berlinu s kancelarkom Merkel. Povrh toga, mi smo dobili odgovornu ulogu na zadnjem Europskom vijeću da koordiniramo stajališta svih zemalja članica o načinu, organizaciji i ciljevima Konferencije o budućnosti Europe. Analizirat ćemo što je s europskim projektom sada u trećem desetljeću 21. stoljeća nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine te razmotriti modele kako da građani budu bolje uključeni i jače identificirani s Europskom unijom. I zato svaki put nakon sastanka Europskog vijeća dolazim pred Hrvatski sabor i izvješćujem hrvatske zastupnike i javnost o tome, iako mnogi zastupnici u raspravi koja slijedi govore o svemu, samo ne o supstanci europskih politika, zaključio je.

M.M.

Share
0