Nakon eksplozije u japanskoj nuklearki Fukushima Daiichi, japanska nuklearna kriza dodatno se pogoršala, a Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je kako se radioaktivnost širi izravno u atmosferu.

Ostale pojedinosti nisu navedene, međutim, ako se zna da je prema Svjetskoj nuklearnoj asocijaciji (WNA) izlaganje dozi većoj od 100 milisiverta godišnje razina koja može prouzročiti karcinom, jasno je da je stanje vrlo ozbiljno. Strani stručnjaci objašnjavaju kako je, osim hitne evakuacije iz kruga od 20 kilometara, nužno da ljudi ne jedu kontaminiranu hranu.

Najveći rizik, objašnjavaju, jest radioaktivni jod koji povećava rizik od raka štitnjače. Ljudima bi se trebale dati tablete stabilnog joda, čime bi se spriječilo da tijelo apsorbira radioaktivnu verziju. Ukupan učinak zračenja na ljudski organizam ovisi o jačini i duljini izloženosti radijaciji, no i umjereno izlaganje može rezultirati bolešću koja ima niz simptoma.

Nekoliko sati nakon zračenja javljaju se simptomi kao kod viroze - dolazi do mučnine i povraćanja, slijedi dijareja, glavobolja i groznica. Nakon prvih simptoma slijedi kratko razdoblje bez vidljivih znakova bolesti, no za nekoliko tjedana mogu se pojaviti ozbiljniji simptomi. Ako je osoba jače ozračena, ozbiljni znakovi bit će vidljivi odmah, uz potencijalno fatalno oštećenje unutarnjih organa. Najosjetljivija na zračenje su tkiva u kojima se odvija brža pretvorba stanica - koštana srž, limfno tkivo i spolne žlijezde, dok su nešto manje osjetljivi koža, kosti i crijeva.

S druge strane, najotporniji na radijaciju su mišići, te spojna i masna tkiva. U najčešće dugoročne posljedice zračenja ubrajaju se leukemija, rak pluća, štitnjače i dojke, kao i smanjenje plodnosti, te skraćenje životnog vijeka.

>>Nema povišenog ionizirajućeg zračenja u zraku iznad BiH i Hrvatske