Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak kako su Sjedinjene Države postigle sporazum o “trajnoj kontroli nad sigurnošću” za Grenland koji bi omogućio veliko proširenje američke vojne prisutnosti na teritoriju Danske, što je on dugo želio.

Bijela kuća nije objavila nacrt sporazuma, za koji se očekuje da će ga sve tri strane potpisati na Općoj skupštini UN-a sljedeći tjedan. Očito bi zamijenio ugovor iz 1951. koji je SAD-u dao ovlasti za stacioniranje svojih snaga na Grenlandu.

Sporazum bi zabranio zemljama koje nisu članice NATO-a uspostave vojnih baza ili prisutnost njihovih snaga na otoku – te bi zabranio ulaganja zemalja koje nisu saveznice u kritične sektore minerala i rudarstva – prema State Departmentu.

ini se da su te odredbe osmišljene kako bi spriječile Kinu ili Rusiju da posluju ili uspostave vojni trag na Grenlandu, iako je jedan dužnosnik NATO-a, kojem je dopušteno da ostane anoniman kako bi razgovarao o diplomatskom pitanju, rekao kako nema naznaka da bilo koja zemlja ima takve planove.

Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social rekao da će SAD imati “potpunu sposobnost učiniti što je potrebno na Grenlandu kako bi osigurale i obranile sigurnost Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država”.

Nema naznaka da novi sporazum daje SAD-u bilo kakav suverenitet nad bilo kojim dijelom Grenlanda i da ne prenosi imovinu ili teritorij na SAD.

Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen potvrdili su sporazum u zajedničkoj izjavi.

Frederiksen je rekla kako će sporazum ojačati sigurnost Arktika i sjevernog Atlantika i da priznaje „suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine i pravo grenlandskog naroda na samoodređenje“.

Nielsen je dodao kako sporazum odražava „interese Grenlanda i njegovo mjesto u međunarodnoj suradnji. To je na korist svih nas.“

Podsjetimo, sporazum između SAD-a i Danske iz 1951. već je dao Washingtonu široku slobodu za proširenje vojnih baza i raspoređivanje trupa na otok, nešto što su NATO diplomati s određenom frustracijom isticali od početka Trumpove administracije. Nije jasno kako ovaj novi sporazum mijenja taj sporazum koji je Washingtonu već dao mnogo toga što je Trump tražio.

Iako je američka vojna prisutnost na Grenlandu mala, njezina je veličina varirala ovisno o slici prijetnje tijekom Hladnog rata i nakon njega. Američki ratni brodovi mogu pristati u tamošnjoj dubokovodnoj luci, a radarski sustavi šalju podatke Pentagonu.

Prošle godine, Pentagon je preradio svoje zapovjedne karte kako bi izvukao Grenland iz područja odgovornosti Europskog zapovjedništva – s obzirom na njegove veze s Danskom – i stavio ga pod Sjeverno zapovjedništvo, koje se bavi sigurnošću Sjeverne Amerike. Stavljanje Grenlanda pod Sjeverno zapovjedništvo u nekim aspektima odvaja Grenland od Danske kada je u pitanju način na koji se otoku daje prioritet u političkim raspravama u Pentagonu i Bijeloj kući.

Sjedinjene Američke Države, Grenland i Danska – koja kontrolira vanjske poslove Grenlanda – mjesecima pregovaraju o zahtjevima Trumpove administracije za veći pristup Grenlandu. Trump je dugo izražavao želju za vojnim preuzimanjem sjevernoatlantskog otoka, što je uznemirilo Grenlandce i izazvalo reakcije europskih čelnika, kao i republikanskih zastupnika.

 

M.M.

 

Share
0