Imaju li građani Hrvatske pravo na zaštitu osobnih podataka? Da, prema zakonu imaju. Zakon o zaštiti osobnih podataka iz lipnja 2003. jasno kaže da 'Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda'.

Bez pismene privole osobe koja nije javna i nije se ogriješila o zakon ne smiju se javno objavljivati njeni osobni podaci, bar bi to tako trebalo biti. Ustav u Članku 37. kaže 'Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom'.

Upravo se zakon pobrinuo za branitelje. Kad su branitelji u pitanju onda im se pravo na zaštitu osobnih podataka teorijski ukinulo prema zakonu koji je stupio na snagu u siječnju 2005. (zadnja dopuna prosinac 2012.), a praktično s objavom Registra branitelja. Naime prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u Članku 109.c u prvom stavku kaže se: 'U svrhu jačanja digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i promicanja vrijednosti Domovinskog rata, kao i jačanja časti i ugleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstvo će učiniti javno dostupnim u elektroničkom obliku popis hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz Registra branitelja, sa sljedećim podacima:

– ime, ime jednog roditelja, prezime, godina rođenja i mjesto rođenja

– ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu

– pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazanu po broju dana i pripadnosti Ministarstvu unutarnjih poslova ili Ministarstvu obrane'.

Iz ovog jednostavnog ali vrlo aktualnog primjera moguće je vidjeti koju moć ima Hrvatski sabor.

A kad prevaranti dobiju priliku onda se pozivaju samo na one zakone koji njima u određene svrhe odgovaraju. Sa drugim riječima, inzistirat će se na primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjinama, a zaobići će se Zakon o prebivalištu. To je isto kao kad vam netko prodaje nekretninu koja u stvarnosti ne postoji. Riječ je o dosljednoj primjeni zakona takozvanih 'legalista'.

Bilo bi dobro da svi oni koji su u Hrvatskom saboru ili žele jednog dana pripadati tijelu zakonodavne vlasti Republike Hrvatske vide na kojem se mjestu nalaze prema ljestvici društvene pripadnosti.

Za moralnu osobu nikad nije kasno upitati se 'Što ja uopće radim u Hrvatskom saboru?'

Ne očekujem u Hrvatskom saboru nadnaravna bića, već intelektualce, na primjer, razine doktora Josipa Jurčevića kojega smo ovih dana imali priliku gledati na manjim, ali vrlo zanimljivim TV postajama. Znači elokventne, učene i domoljubne osobe, upravo onakve kakvi prosječni saborski zastupnici nisu.

Ne treba se čuditi što je Hrvatski sabor došao na razinu stanja i kvalitete iz 1989. kad smo bili pred velikim promjenama. Birači su rekli svoje i većina koja je izišla na izbore dobila je vlast kakvu je tražila. Posljedice takvog izbora graniči s elementarnom nepogodom i sad treba imati mnogo hrabrosti izdržati sve što slijedi.

Dr.sc. Ivica Tijardović