Ostanak u "nedefiniranu području" te sadašnji odnos anacionalne vlasti prema nacionalnim interesima mogao bi otvoriti čak i teritorijalno pitanje istočne Slavonije

Svaka realna politika trebala bi se u svojim vanjskopolitičkim odnošajima osvrtati na međunarodne političke silnice, ali i na događaje u svom neposrednom susjedstvu. Kad je riječ o međunarodnim silnicama, hrvatska politika, uostalom kao i politike drugih država, ne bi smjela zanemarivati vlastitu odgovornost unutar Europske unije, ali i obvezu čuvanja i zaštite svojih nacionalnih probitaka unutar te zajednice, čijom bi članicom trebala postati 1. srpnja. Uz Europsko povjerenstvo, koje funkcionira kao svojevrsna savezna vlada, u EU postoji i Europsko vijeće, unutar kojeg države članice, između ostaloga štite vlastite probitke i od prevelikoga komesarskog utjecaja  savezne vlade.

Sudeći po nedavnu torinskom istupu hrvatskoga premijera Zorana Milanovića, moglo bi se zaključiti kako hrvatske vlasti prihvaćaju Europsku uniju samo u njezinu unitarističkom značaju. Milanovićeva izjava kako bi u EU trebao prevladati europski duh nad nacionalnim, odnosno nacionalizmom, nije samo kritika sadašnjih realnih odnošaja nacionalnih snaga unutar Europske unije, nego i otkrivanje nedostataka hrvatske nacionalne politike da ulaskom u EU već na samom početku krene u borbi za zaštitu svojih nacionalnih interesa.

Isključivim osloncem na Europsko povjerenstvo Hrvatska bi se pretvorila u osamljena unitarističkoga jahača poput nekadašnjega CK SKH, koji je u postkarađorđevićevskim godinama s krajnjih jugoslavenskih stajališta napadao srpski nacionalizam u bivšoj SFRJ. S druge pak strane opetovanja bezuvjetnih potpora susjedima na njihovu tzv. europskom putu može imati političko značenje samo u sklopu europske politike, koja je ponekad i slijepa na razvoj političkih procesa u njezinu susjedstvu.

>>David B. Kanin, analitičar CIA-e: Južno od Save i u Vojvodini još ništa nije riješeno

Nedavno je David B. Kanin, inače umirovljeni viši analitičar CIA i predavač međunarodnih odnosa na Fakultetu za napredne međunarodne studije Sveučilišta "John Hopkins" izjavio, kako za njega južno od rijeke Save, gdje je bilo Osmansko Carstvo, ništa još nije konačno. On smatra kako je tamo "sve još otvoreno" te da sadašnje stanje, premda se trenutno ne mijenja, nije trajno. Bit će novih promjena, iako se ne zna koje će doći prve, izjavio je naglasivši kako je stanje komplicirano u Vojvodini, BiH, Sandžaku, Crnoj Gori i Kosovu. Kaninova izjava je samo potvda o nedifiniranu statusu zapadnobalkanskog prostora, koji po svojim sadašnjim političkim rješenjima očito ne zadovoljava ni jedan od naroda koji tamo žive.

>>Gerrard M. Gallucci: Drugi svjetski rat isključio svaku mogućnost stvaranja stabilne multietničke države na prostoru Jugoistočne Europe

Bivši američki diplomat i direktor za unutarnje poslove u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a Gerrard M. Gallucci nedavno je objavio kako projekt multikulturalnosti na balkanskom prostoru ne može zaživjeti. Pri tom je kritizirao dosadašnju zapadnu politiku koja nije razumjela taj problem. On pak smatra kako je stanje u BiH i Kosovu u svojevrsnoj "pat" poziciji te ističe kako u Srbi, Hrvati i Bošnjaci u BiH ne žele dati moć središtima koja oni ne nadziru, što posebno dolazi do izražaja na pitanju promjene Mostarskoga statuta, čemu se protive Muslimani-Bošnjaci, jer su manjina među Hrvatima u hercegovačkoj metropoli.

>>Bošnjačke političke elite u službi najavljenog nestanka BiH

Jednako se tako muslimanske vlaste opiru ustrojavanju televizijskoga programa na hrvatskom jeziku, a na spomen hrvatske teritorijalne autonomije čak prijete oružjem i ratom. Srbi se pak svojim državnim entitetom protive bošnjačkim unitarističkim tendencijama na razini BiH dok istodobno u područjima masovnih muslimanskih stradanja Bošnjaci osporavaju vlast tamošnjim Srbima. Sve su to manje više poznate slučajevi u javnosti, nu aktualnost im daje shavćanje zapadnih analitičara kako je neodrživo sadašnje stanje na tom nedefiniranu području.

>>Europa 2035: Belgija će nestati a BiH će biti podijeljena između Hrvatske i Srbije

Ako Hrvatska uđe u EU 1. srpnja imat će na svojim dugim europskim granicama široko nestabilno područje, koje bez pojedinačne pomoći država članica EU, samo uz pomoć Europskoga povjerenstva ne će moći sigurnim očuvati, pa bi se u slučaju većih poremećaja cjelokupna Hrvatska mogla pretvoriti u izbjeglički logor.

Ako se pak dogodi da zbog neratifikacije pristupnoga ugovora Hrvatska ipak ne uđe u EU, uz već spomenuto moguće narušavanje stabilnosti, i sama bi ostala dijelom "nedefinirana područja" podložna budućim promjenama. Agresivna pak politika srpske manjine, nedavno se manifestirala u pokušaju ćiriličnoga osvajanja Vukovara, a sad se, prema nekim tvrdnjama, pretvorila i u militarističko uvježbavanje srpske mladeži iz Vukovara u vojnom kampu u Apatinu, kojeg vode srbijanski veterani iz ratova tijekom devedesetih godina.

>>Stožer za obranu hrvatskog Vukovara: 'Mladići srpske nacionalnosti iz Vukovara organizirano odlaze na obuku u vojne ili paravojne kampove u Srbiji'

Nedostatak osjećaja za nacionalne interese, pa tako i za pitanja nacionalne sigurnosti, ako se točnim pokaže da je odlazak srpskih mladići u vojvođanske kampove financiran novcem iz državnoga proračuna, mogao bi dobiti vidljivu potporu o nesnalaženju sadašnje hrvatske politike u pitanjima zaštite vlastitih nacionalnih probitaka. Ostanak u nedefiniranu području te ovakav odnos anacionalne vlasti prema nacionalnim interesima mogao bi otvoriti čak i teritorijalno pitanje istočne Slavonije.

Mate Kovačević