Iako se najava susreta premijera Zorana Milanovića s papom Benediktom XVI. vezuje uz spekuliranja domaćih medija kako  je to znak iniciranja revizije ugovora između Zagreba i Vatikana – a time i početak kraja financiranja Crkve od drzave - neki upućeni analitičari tvrde suprotno: Milanović se neće usuditi dirati ugovore, pa o tome neće ni biti govora na susretu dvojice drzavnika, tvrde analitičari.

- Mislim da na susretu Pape i Milanovića neće biti riječi o ugovorima. Na toj se razini razgovara o otvorenim pitanjima tek kada prođe određena procedura koja traje najmanje dvije-tri godine. Najprije jedna ugovorna strana treba pokrenuti inicijativu za izmjenu ugovora, druga strana razmatra hoće li je prihvatiti ili ne, a ako prihvati, tek onda slijede pregovori, nakon čega dolazi do usuglašenog stava o revidiranju – objašnjava dr. Ivica Maštruko, bivši veleposlanik Hrvatske pri Svetoj Stolici, u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.

- Na susretu Pape i Milanovića to se pitanje moze usput spomenuti, ali pravilo je da se s Papom ne razgovara o konkretnim pitanjima – dodaje Maštruko.

- Mislim da Vladi, s obzirom na sve gospodarske i druge probleme, u ovom trenutku ne odgovara otvaranje još jedne fronte prema Vatikanu, u ovom slučaju i prema Crkvi u Hrvatskoj – smatra Maštruko.

>>Ne vole se crkva i kukuriku

Na pitanje jesu li "napadi na Vladu iz crkvenih krugova mozda rezultat straha da se pokreće revizija ugovora", Maštruko kaze: - Ne, nije to u pozadini, riječ je o praksi kojom se biskupi zele nametnuti kao vodstvo hrvatske političke oporbe. U tome je Bozanić, doduše, malo “prekardašio” svojim zadnjim kritikama. U redu je da Crkva sa stajališta katoličkog moralnog nauka reagira na brojna pitanja koja se tiču npr. odgoja, abortusa i brojnih drugih tema, ali mons. Bozanić je kvalifikacijama i etiketama koje je uputio zastupnicima drukčijih stavova prešao granice dobrog religijskog i građanskog ukusa – ocjenjuje Maštruko.

Saborski zastupnik don Ivan Grubišić, kao i Maštruko, smatra da revizija ugovora neće biti tema susreta Milanović - Benedikt XVI.

- Milanović je izjavio da neće dirati u ugovore, njemu je sada vaznije da se stišaju glasovi s Kaptola, da biskupi u svojim izjavama budu umjereniji i primjereniji, pa će vjerojatno apelirati na građanski dijalog Crkve i drzave - smatra Grubišić, te dodaje da ugovore treba revidirati ne samo zbog 300 milijuna kuna godišnje, koliko drzava plaća iz proračuna, nego zbog ukupnih odnosa Crkve i drzave.

>>Kukuriku udar na 1300 godina Crkve u Hrvata

- Biskupi u Hrvatskoj eksponenti su vatikanske politike i diplomacije i ne moraju biti podlozni hrvatskim zakonima. To je jedinstven slučaj, ni jedna drzava u svijetu osim Hrvatske nije s Vatikanom potpisala takve ugovore – tvrdi don Ivan Grubišić.

- Novac nije presudan razlog, iako mislim da bi u situaciji kad imamo 300.000 nezaposlenih, 50 milijardi eura duga, kad se u zemlji ne gradi ni jedna tvornica, drzava trebala smanjiti davanja svim crkvama. Uostalom, u tim ugovorima iz 1998. jasno stoji da se moze zatraziti njihova revizija ako su se bitno izmijenile okolnosti u odnosu na vrijeme potpisivanja – podsjeća don Ivan.

Teolog dr. Adalbert Rebić razmišlja kao i Maštruko.

- Slozio bih se s Maštrukom da ugovori nisu glavni povod i predmet susreta između Pape i Milanovića. Susreti poglavara vatikanske drzave s drzavnicima odvijaju se redovito i na njima se razgovara o aktualnoj situaciji u svijetu i u drzavi i regiji iz koje drzavnik dolazi. Tema ugovora moze biti usput spomenuta, ali sigurno ne u kontekstu njihova revidiranja.

Ti su ugovori slični konkordatima, oni se sklapaju na dulje razdoblje i ne mijenjaju se tek tako od prilike do prilike - kaze dr. Rebić, naglašavajući da se Crkva i do sada dobrovoljno odricala dijela novca iz tih ugovora, a uvjeren je da će to činiti i dalje imajući u vidu ekonomsku situaciju u zemlji.

- No, bilo bi dobro da se i druge vjerske zajednice odreknu dijela novca iz proračuna, a i brojne udruge koje vuku velik novac od drzave – poručuje dr. Rebić.

R.H.