U zemlji je više od 80 posto stanova u privatnom vlasništvu, a kada se tome pridodaju i vikendice, jasno je da nema obitelji koja neće biti obuhvaćena ovom najvaznijom poreznom reformom Vlade, piše Dnevnik.hr.

Skoro svaka obitelj ima interesa što se tiče ovog novog poreza. Do sad se plaćao komunalni porez. On je lokalnim sredinama osiguravao otprilike tri do četiri milijarde kuna. Njima će tako i dalje ostati. Kriterij za plaćanje komunalnog poreza bio je kvadrat.

Ubuduće će kriterij biti vrijednost. To znači da će 200 kvadrata u Zagrebu vrijediti drugačije nego na periferiji. Oni koji će imati više i na boljim lokacijama, plaćat će više. Bolje bi mogli proći oni koji imaju svoje stanove ili kuće u kojima zive.

Lošije će proći svi oni koji imaju prazne stanove, a takvih ima diljem Hrvatske. Drzava bi mogla 200 do 300 posto njima nametnuti porez. Tako će ih natjerati da prodaju ili počnu iznajmljivati. Jasno je da će prilikom toga biti velika inflacija nekretnina i da će to dovesti do pada cijena stanova i kuća koje su suludo visoke.

Još ne postoji izračun ministarstva financija, ali neće biti isto imate li klet u Zagorju ili kuću u Zagrebu. Npr. Vlasnici 200 kvadratnih metara kuće u Zagorju i 200 kvadrata u Dubrovniku sada plaćaju identičnu komunalnu naknadu od 1.000 kuna, a nije ista vrijednost tih nekretnina. Ubuduće će to primjerice biti 5.000 kuna godišnje u Zagorju, a u Dubrovniku 17.500 kuna. Ovo je slikoviti prikaz, budući da Dnevnik.hr ne raspolaze sa sluzbenim izračunom ministarstva financija. Sav taj novac ostaje jedinicama lokalne samouprave.

Ovim porezom najviše će izgubiti banke koje u svom vlasništvu imaju na tisuće praznih stanova, kupci nekretnina koji su kupili veći broj nekretnina koje su sada prazne, te drzavna i lokalna zajednica koja također ima mnogo praznih nekretnina.

R.H.