Prije nekoliko tjedana čelnici SAD-a i Rusije održali su sastanak o ukrajinskoj krizi. Iako su obojica predsjednika tijekom sastanka povukli jasnu granicu između sebe, nisu se politički obvezali, čime su pokazali da je politička šahovska partija oko Ukrajine tek počela.
Darko Mršić, politički analitičar s ljubljanskom adresom, koji godinama sustavno proučava političke procese u BiH, privukao je pozornost serijom objava na društvenoj mreži Twitter ustvrdivši da se više ne poklapaju interesi Europske unije i Velike Britanije kada je u pitanju BiH te da nije slučajno da se samo nekoliko mjeseci nakon Brexita produbila politička kriza. Otkrio je i zbog čega bi sigurnosne službe Hrvatske i Francuske trebale intenzivno surađivati, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Istraživač na sveučilištu Cambridge Timothy Less ocijenio je da će BiH ostati u stanju akutne krize dok god je na snazi “Inzkov zakon” o negiranju genocida.
U analizi Međunarodne krizne skupine (ICG) stoji kako se BiH danas suočava s dvostrukom krizom. Kao problematičniju od dvije krize, analitičari ICG-a navode težnje Republike Srpske za većom autonomijom ili samostalnošću. Druga je, pak, kriza izazvana rupama u izbornom zakonu koje omogućavaju bošnjačkom biračkom tijelu da bira hrvatske političke predstavnike.
Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja uoči posjete Bosni i Hercegovini 7. studenog izjavio je za Radio Slobodnu Europu kako Bosna i Hercegovina može biti oblikovana kao Belgija, čime je uputio otvorenu poruku velikobošnjačkim zagovornicima unitarističkog uređenja. Uz rečeno, Escobar je dodao da Hrvatska, Srbija i Turska moraju igrati važnu ulogu u rješavanju političke krize u BiH.
David Kanin, profesor na međunarodnim studijama Sveučilišta Johns Hopkins bivši viši analitičar u američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA), u razgovoru za Radio Slobodna Europa kazao je da “lokalne vlade već znaju, ali se Amerikanci i Europljani trebaju suočiti s činjenicom da tri desetljeća politike i strategije zasnovane na teleologiji liberalnih institucija nisu urodile plodom”.
Moj je osjećaj je da se dvadesetogodišnja drama na Kosovu kreće ka svom dugoočekivanom trenutku istine, smatra suradnik Demostata sa Sveučilišta Kembridž, Timothy Less, koji ne isključuje ni mogućnost da će i snage kosovskih Albanaca, ali Vojska Srbije, u dogledno vreme nastojati uspostaviti kontrolu nad sjeverom Kosova, prenosi agencija FoNet.
Na web stranici El Mundo Sefarad (koju uređuju pripadnici sefardske skupine Židova uz naznaku kako je riječ o "stranici posvećenoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Jevreja bivše Jugoslavije"; vidi: http://elmundosefarad.wikidot.com/) nalazimo prilično detaljne popise mjesta, informacije, fotografije i video zapise vezano za povijest židovskog naroda, te njihovu populaciju i baštinu uključujući i vjerski život u mjestima u Srbiji i drugim zemljama s područja bivše Jugoslavije.
U Vojvodini postoje danas samo 3 sinagoge (po jedna u Subotici, Novom Sadu i Zemunu), a nekad ih je bilo ukupno 76. Od preostalih 73, veliku većinu ( 53) srušili su, prodali ili prenamijenili nakon rata komunisti (srušeno 45, a 8 devastirano, zapušteno do rušenja ili prenamijenjeno). Od onih koje su nestale tijekom Drugog svjetskog rata (1941. - 1945.), samo rijetke su srušili okupatorska vojska i njihovi pomagači, dok za ostale nema podataka o tomu (često se radilo o običnim ili nešto većim kućama prenamijenjenim u vjerske objekte). Tako barem tvrde brojni židovski izvori.
Gostujući na Hrvatskoj televiziji u emisiji "Nedjeljom u 2", 16. prosinca 2012. godine, beogradski odvjetnik Srđa Popović je govorio i o stanjuduha u Srbiji i Beogradu devedesetih godina i zovu ratničkih truba kojeg je najveći dio tamošnje javnosti zdušno prihvatio, te među ostalim rekao i ovo: "Oni su u to vreme tražili i prizivali Treći svetski rat…, ili ako ne svetski, a ono bar balkanski i bili bi srećni da su to uspeli…" uz konstataciju kako se ni više od 12 godina poslije pada Slobodana Miloševića u toj zemlji "nije promijenilo ništa".