Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u srijedu 14. lipnja, održana je rasprava o provedbi Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI).

Ovaj fond je, u kvantitativnom pogledu, ispunio očekivane rezultate, dok je u kvalitativnom dijelu ostao dvojben jer kod projekata financiranih EIB-om postoje određene sumnje i nedostaci oko kriterija za odabir projekata. Ipak, EFSI se pokazao relevantnim kada je riječ o odgovaranju na potrebe za ulaganjima u Europi, te je doprinio povećanom pristupu financiranju i mobilizaciji privatnog kapitala.

''EFSI ispunjava svoj cilj, a to je podizanje razine ulaganja. Međutim, mi želimo više od toga, želimo snažan rast, razvoj u EU i nova radna mjesta. Za to nam trebaju i dva druga stupa Plana ulaganja u Europu. Prvi stup odnosi se na prepoznavanje dobrih i kvalitetnih projekata koji su inovativni i rizični. Financiramo li mi u ovom trenutku takve projekte i jesmo li pronašli upravo te za financiranje iz EFSI-ja?“, upitala je zastupnica Maletić.

Govoreći o drugom stupu naglasila je važnost jačanja jedinstvenog tržišta te stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za poduzetnike i investitore.

''Neophodna je bolja koordinacija i intenzivniji rad s državama članicama u realizaciji ova dva stupa. Državama koje nemaju dovoljno kapaciteta, treba pomoći kroz mehanizme tehničke pomoći EIB-a jer i u provedbi EFSI-ja jedan od ciljeva treba biti ravnomjerna regionalna zastupljenost  i razvoj manje razvijenih članica. Europska komisija to ne može nikako učiniti sama, za to je potrebna koordinacija i rad s državama članicama. I zato pozivam Komisiju da poboljša rad i povezanost s državama članicama kako bi Plan ulaganja za Europu zaista zaživio u praksi“, zaključila je u svom govoru zastupnica Maletić.

EFSI-ev prozor za infrastrukturu i inovacije koju provodi Europska investicijska banka (EIB) do sada je financirao 206 infrastrukturnih projekata što predstavlja volumen financiranja od preko 25 milijardi eura. Što se tiče financiranja poduzetničkih projekata, Europski investicijski fond (EIF) odobrio je 271 sporazum o financiranju malog i srednjeg poduzetništva, s ukupnim financiranjem EFSI-a od preko 9 milijardi eura.

Očekuje se da će oko 427.000 malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća imati koristi od boljeg pristupa financijama koje su im potrebne za proširenje, stvaranje novih radnih mjesta i inovacije. Unatoč tim brojkama, postoji sumnja u istinsku dodatnost svih projekata, stoga bi trebalo dodatno razjasniti kriterije na temelju kojih se procjenjuju projekti i prihvatljivi subjekti i dati jasnu definiciju o minimalnom pragu za svaki kriterij u tablici pokazatelja i poboljšati transparentnost odabira projekta.

Detaljnija analiza pokazuje da potpora EFSI-a nije bila ravnomjerno geografski raspodijeljena te da su države iz skupine EU-15 dobile su 91% potpore, a one iz skupine EU-13 samo 9%. Isto tako energetika predstavlja 46% ukupnog financiranja EFSI-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije, čime je prijeđena okvirna granica za sektore od 30% sektorske koncentracije. Postoji i problem u pogledu uspostavljanja platformi za ulaganja, gdje nije dovoljno realizirano financiranje manjih projekata.

 

M.M.