Vidjeli smo koliku je opasnost predstavljao (i još predstavlja) Ranko Ostojić; premlaćivali su se invalidi u crkvama, crtale se svastike i tukle starice, a to su samo unutarnji poslovi.

Primjer Brune Vuletića, nekadašnjeg šefa kabineta Josipa Broza Tita i višegodišnjeg vojvode sinjskih alkara, koji je koncem II. svjetskog rata obnašao dužnost zapovjednika II. dalmatinske proleterske brigade zoran je pokazatelj koje su reference bile potrebne za uspon u tadašnjim komunističkim  strukturama.

Sredinom Drugog svjetskog rata, a osobito nakon Krležina otvorenog odbijanja odlaska u partizane popraćenog izjavom »'svejedno mi je, strijeljao me Dido ili Đido«, komunistima je itekako bilo stalo da među njih dođe neka od uglednih ličnosti iz umjetničkog ili književnog miljea. Cilj ovakvih nastojanja bio je isključivo promidžbene prirode a osmišljen je s ciljem kako bi partizanski pokret u očima običnih ljudi dobio na popularnosti.

Nekadašnja komesarka čete za vezu XI. dalmatinske brigade i visoka jugoslavenska dužnosnica Milka Planinc, predsjednica Saveznoga izvršnog vijeća sredinom osamdesetih, preminula je u Zagrebu u 86. godini.

Pokojni i ratni ministar obrane Gojko Šušak ima svoje mjesto u hrvatskoj povijesti. Samo se svi ne slažu koje mu pripada. Zoran Pusić, iz Gradskog odbora za ljudska prava, pokrenuo je inicijativu da Gradska skupština Zagreba preimenuje Aveniju Gojka Šuška u “staru” Aveniju izviđača. Pusić ponavlja da su svjedoci na suđenju Glavašu tvrdili da je Šušak izazivao sukob u Borovu selu, te da nakon Oluje nije sprečavao paleže kuća prognanih Srba.

Bivši ministar obrane HR Herceg Bosne, a kasnije i predsjednik Federacije BiH i sadašnji predsjednik udruge HZ HB, Vladimir Šoljić, kao svjedok ratnih zbivanja te prijatelj i blizak suradnik pokojnog hrvatskog ministra obrane Gojka šuška, otkrio je za Večernji list, što mu je Šušak rekao o razgovorima Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu. Šoljić opovrgava i da je ikada bio postignut bilo kakav dogovor u Grazu između predsjednika HR HB Mate Bobana i ratnog vođe bh Srba Radovana Karadžića. Šoljić također s vremenskim odmakom od petnaest godina govori i o operaciji Oluja.

Umro je akademik Adolf Dragičević. Vijest o smrti uglednog znanstvenika prosječnom građaninu naše zemlje ili prosječnom pripadniku hrvatskog naroda neće značiti ama baš  ništa. Poznato je da znanstvenici ni kod nas, kao ni drugdje u današnjem globalnom selu  nisu populističke zvijezde i uglavnom su nepoznati širokim masama.