Skandal s ilegalnim odlagalištem otpada u Gospiću, koji je u javnost snažno odjeknuo sredinom veljače 2025. godine, razotkrio je jedan od najvećih ekoloških zločina u modernoj hrvatskoj povijesti. Na lokaciji u katastarskoj općini Divoselo (čestice 591/3 i 599/18) sustavno je i organizirano zakopano, pomiješano sa zemljom te nepropisno odloženo više od 5.700 tona raznovrsnog, dijelom i opasnog otpada.

Dok država kroz Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) mukotrpno pokušava pokrenuti sanaciju tešku 30 milijuna eura, analiza kronologije i službenih dokumenata otvara ključno pitanje: kako je moguće da je ovakva ekološka bomba godinama rasla tik uz državnu cestu, a da lokalna vlast u Gospiću nije poduzela apsolutno ništa?

Kronologija ekocida: Što otkrivaju satelitske snimke?

Službena priopćenja USKOK-a navode da su nepropisna odlaganja tvrtke Tipos Resurs započela početkom 2022. godine i trajala do rujna 2024. godine. Međutim, geografska analiza i uvid u digitalne ortofoto (DOF) i satelitske snimke razotkrivaju još porazniju istinu:

-        2017. – 2018.: Snimke prikazuju potpuno netaknut, zelen šumski krajolik.

-        Proljeće 2020.: Satelitski podaci bilježe početak intenzivnog krčenja terena. To znači da su pripremni radovi počeli dvije pune godine prije nego što je izdana ikakva dozvola za gospodarenje otpadom i čak četiri godine prije pokretanja službene istrage.

-        2023. – 2024.: Na lokaciji je već formirana planina ilegalnog otpada bez ikakve zaštite za okoliš, tlo i podzemne vode.

Posebno je frapantna činjenica da se ova lokacija nalazi izravno uz vrlo prometnu Državnu cestu D50. To je isti prometni pravac kojim svakodnevno prolaze sva komunalna i privatna vozila na putu prema službenom gradskom odlagalištu Rakitovac. Tisuće automobila i kamiona godinama su prolazile pored lokacije na kojoj se šuma pretvarala u golemo divlje odlagalište, a lokalne službe nisu "primijetile" ništa neobično.

Institucionalni slom i lažiranje dokumenata

Ono što ovaj slučaj izdiže iznad uobičajenog komunalnog nereda jest institucionalna sprega i zlouporaba sustava kako bi se kriminal pokrio urednom dokumentacijom.

U srpnju 2022. godine izrađen je Elaborat o gospodarenju otpadom (autori dr. sc. Matija Orešković i Monika Šincek) u kojemu je lažno navedeno da na lokaciji nema skladištenog otpada. Na temelju tog dokumenta, županijski službenik Jerko Kostelac u rujnu 2022. izdaje tvrtki Tipos Resurs službenu dozvolu.

USKOK je naknadno utvrdio da je Kostelac u zapisniku o očevidu svjesno i neistinito naveo da stanje na terenu odgovara uvjetima iz elaborata – iako je osobno bio na lokaciji i pred sobom morao vidjeti tisuće tona već odloženog smeća. Kostelac je zbog sumnje na korupciju i zlouporabu položaja uhićen 13. lipnja 2025. godine, čime je potvrđeno da je sustav kontrole na regionalnoj i lokalnoj razini bio duboko kompromitiran.

Oštar osvrt na odgovornost lokalne vlasti u Gospiću

Iako su MZOZT i FZOEU pretrpjeli oštre kritike javnosti zbog sporosti, interni dokumenti i zakonski okviri jasno definiraju tko je zakazao na prvoj crti obrane okoliša. Ministarstvo i Fond nisu izdavali sporne dozvole, niti imaju zakonsku obvezu niti operativnu mogućnost svakodnevnog terenskog uvida na lokalnoj razini.

Izravna zakonska i moralna odgovornost za petogodišnje ignoriranje ovog problema leži na Gradu Gospiću i njegovim službama.

1. Potpuna paraliza komunalnog redarstva

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom i službenoj Odluci o sprječavanju odbacivanja otpada u Gospiću, komunalno redarstvo Grada Gospića imalo je izričitu i strogu obvezu redovitog nadzora terena i sprječavanja nelegalnog odlaganja. Nevjerojatno je da komunalni redari u pet godina nisu obišli čestice u k.o. Divoselo koje su im bile pod nosom, niti su reagirali na tešku mehanizaciju i kamione koji su istovarivali tisuće tona otpada uz glavnu cestu.

2. Slijepi izlasci na teren u okolišnim postupcima

Lokalna vlast pati od teške institucionalne sljepoće, što dokazuje još jedan bizaran podatak: u istom tom razdoblju (2020. i 2023. godine) za k.o. Divoselo se dva puta vodio službeni postupak za izgradnju pretovarne stanice Gospić. Službenici su morali izlaziti na teren radi izrade elaborata i ishođenja suglasnosti za česticu 648/44 uz gradsko odlagalište. Kako je moguće da su lokalne i županijske stručne komisije višekratno pohodile taj uži lokalitet, a da nitko "nije uočio" planine ilegalnog smeća u neposrednoj blizini?

3. Naknadna pamet i nova sumnjiva žarišta

Da stvar bude gora, Ministarstvo je nedavnom detaljnom analizom Geoportala otkrilo novu potencijalno značajnu onečišćenu točku koja se proteže kroz katastarske čestice 648/78 i 648/14, u neposrednoj blizini lokacije predviđene za pretovarnu stanicu tvrtke Komunalac Gospić.

Grad Gospić je ovu lokaciju uvrstio u svoju Odluku o sprječavanju odbacivanja otpada tek u srpnju 2025. godine – čak dvije godine nakon što je Odluka prvotno donesena (2023.), tek pod pritiskom otvaranja velike afere. To jasno pokazuje da lokalna vlast ne provodi preventivne mjere (video nadzor, fizičke barijere, letci, učestale kontrole redara), već reagira isključivo kada su ekološke katastrofe već duboko ukorijenjene u tlo.

Gdje je zapela sanacija?

Nakon što je država u svibnju 2025. izmijenila Plan gospodarenja otpadom RH i time formalno-pravno omogućila Fondu da preuzme sanaciju (budući da onečišćivač to ne može ili ne želi učiniti), osigurano je 30 milijuna eura.

Međutim, proces se suočava s novim, bizarnim preprekama:

-        Pravne blokade: USKOK je dugo kontrolirao pristup lokaciji kao aktivnom mjestu zločina i dokaznom materijalu, odbivši u jednom trenutku čak i zahtjev građanske inicijative i županije za privremenim prekrivanjem folijama. Zeleno svjetlo za pristup Fondu dano je tek 14. listopada 2025. godine.

-        Natječaj bez ponuditelja: U veljači 2026. raspisan je otvoreni postupak javne nabave za sanaciju, no na njega se nije javio niti jedan ponuditelj.

-        Curenje informacija: Tijekom postupka nabave uočeno je da su pojedine fizičke osobe u komentarima raspolagale podacima o analizama i nabavi koji u tom trenutku nisu bili javno dostupni čak ni Ministarstvu ni Fondu, što otvara sumnju u nove koruptivne kanale.

Fond je nakon toga morao ponoviti konzultacije te je 23. lipnja 2026. godine objavio novo prethodno savjetovanje za novi postupak javne nabave velike vrijednosti. Stručnjaci trenutno predlažu hitno privremeno prekrivanje dijela otpada kako bi se smanjio utjecaj na okoliš dok traje spora birokratska bitka s javnom nabavom.

Uloga gradonačelnika i bivšeg župana Darka Milinovića u ličkoj ekološkoj bombi

Dok ekološka bomba u Gospiću s više od 5.700 tona ilegalnog otpada trese Liku, aktualni gradonačelnik i bivši župan Darko Milinović primjenjuje prokušanu taktiku – napad i potpuno skidanje odgovornosti sa sebe. Njegova tvrdnja da o nelegalnom deponiju uz Državnu cestu D50 nije znao ništa, te prebacivanje krivnje na državu, u potpunoj je suprotnosti s njegovim političkim profilom. Kao dugogodišnji politički kormilar regije poznat po vladanju „čvrstom rukom“, Milinović je uvijek slovio za apsolutnog autoriteta bez čijeg se znanja u Lici malo što moglo pokrenuti.

Teza da je u njegovu dvorištu, na ruti kojom svakodnevno prolaze gradski kamioni, pune četiri godine bez njegova znanja nicalo golemo odlagalište – zvuči nevjerodostojno. Satelitske snimke pokazuju da je krčenje terena u k.o. Divoselo počelo još u proljeće 2020. godine, dok je bio župan.

Dodatni uteg za gradonačelnika je i činjenica da se dobro poznaje s bračnim parom Šincek. Monika Šincek potpisuje Elaborat o gospodarenju otpadom iz 2022. godine koji je, prema USKOK-u, lažiran kako bi poslužio kao podloga uhićenom Jerku Kostelcu za izdavanje sporne dozvole tvrtki *Tipos Resurs*. Da stvar bude gora, Grad Gospić je tek u srpnju 2025. godine, pod golemim pritiskom javnosti, izmijenio Odluku o sprječavanju odbacivanja otpada i u nju uvrstio čestice na kojima je otkriveno još jedno sumnjivo žarište.

Kao čelni čovjek grada, Milinović ne može pobjeći od izvršne odgovornosti za potpunu zakazanu kontrolu komunalnog redarstva. Građanima Gospića i dalje duguje odgovor na pitanje: kako je politički lider koji se uvijek ponosio time da drži sve konce u rukama uspio „promašiti“ 5.700 tona smeća i mutne poslove svojih poznanika pred vlastitim očima?

Zaključak: Račun koji plaćaju građani i priroda

Dok se čeka sretan ishod ponovljenog natječaja, ekološki dug svakim danom raste. Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ od ožujka 2025. provodi pojačani monitoring kakvoće vode na stanicama Lika, Lika Budak i Jadova. Rijeka Lika izravni je potencijalni prijenosnik zagađenja u dubinu krškog podzemlja.

Ministarstvo je potaknuto ovim slučajem pokrenulo hitne izmjene Zakona o gospodarenju otpadom i Pravilnika o pratećim listovima kako bi se uvela potpuna sljedivost otpada. No, za Liku i Gospić te promjene dolaze kasno.

Gospić je postao spomenik potpunog sloma lokalne samouprave. Nerad, ignoriranje, a potencijalno i aktivno sudjelovanje lokalnih struktura u prikrivanju, pretvorili su prekrasan lički kraj u ekološku bombu. Sredstva su osigurana, no tisuće tona otpada i dalje stoje zakopane u zemlju, a svaki dan koji prolazi, ta ista zemlja upija malo više otrova. Lokalne vlasti u Gospiću za ovo moraju položiti račune – i političke i kaznene.

 

 

Piše: Istraživački tim

Share
0