Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović gostovala je u utorak u Dnevniku Nove TV u kojem je komentirala odnose Hrvatske i Srbije, posjet Aleksandra Vučića Hrvatskoj te odnose s Vladom i braniteljima.

Što su konkretni rezultati posjeta predsjednika Vučića?- bilo je prvo pitanje novinarke.

- Vrlo konkretni rezultati su hrpa dokumentacije iz Una na Dvori. Nadam se i rješavanje sudbine troje nestalih osoba, odnosno rješavanje sudbine tri obitelji iz Hrvatske, da se riješi pitanje da na taj način mogu naći, zatvoriti taj dio svoje prošlosti. Konkretni rezultati, kao što smo čuli i danas poslije podne, jest i obećanje predsjednika Vučića da će se u Srbiji unaprijediti prava Hrvata, da dobiju ne samo onu političku zastupljenost koju traže od lokalnih preko pokrajinske do državne razine, već i da će se riješiti mnoga druga konkretna pitanja koja muče Hrvate u Srbiji. Razgovarali smo i o položaju srpske manjine ovdje u Hrvatskoj. Ja razumijem pitanja koja njih tište. Ona se mogu i moraju rješavati u okviru hrvatskih državnih institucija i to je upravo ono što smo činili ova dva dana, o čemu smo razgovarali. Mislim da će jedan od velikih koraka unaprijed biti činjenica da smo odlučili da ona prijeporna pitanja o prošlosti, za koja znamo da se nikada nećemo usuglasiti, ostavimo sa strane i da se usredotočimo na egzistencijalna pitanja koja brinu i Hrvate u Srbiji i Srbe u Hrvatskoj.

Jeste li očekivali više dokumenata o nestalim osobama?

- Prije posjeta sam rekla da ću biti zadovoljna rezultatima posjeta ukoliko bude rasvijetljena sudbina i jednog jedinog hrvatskog branitelja ili civila koji su nestali. Naravno, tražimo 1945 ljudi. To je složen posao u koji moramo uložiti napore i s jedne i s druge strane. Svjesni smo činjenica administrativnih prepreka i godina koje su prošle od rata, ali ohrabruje me činjenica da je predsjednik Vučić pristao uključiti u izaslanstva predstavnike udruga nestalih osoba, a isto tako je pristao primiti pripadnike udruga nestalih osoba iz Hrvatske u Beogradu. Jednako tako ću i ja primiti predstavnike udruga nestalih iz Srbije.

Je li se govorilo o vraćanju dokumenata iz vukovarske bolnice?

- Nisam tražila nikakva obećanja. Ono što me posebno ohrabruje jest činjenica da on doista ljudski želi da to riješimo. Ohrabruje činjenica da je predsjednik Srbije javno po prvi put obećao da će se to pitanje rješavati. Ne vjerujem da bi on dovodio u pitanje osobnu vjerodostojnost.

Jeste li očekivali da će se ispričati zbog pročetničkih govora u Glini '95?

- Ja nisam očekivala isprike. Isprike su osobne stvari, ja ih neću komentirati. Ispriku može svako izreći na svoj način. No, nisu važne riječi, važna su djela. Bitno je da se usredotočimo na sadašnjost i budućnost naših odnosa.

Je li ovo bio europski Vučić ili Vučić iz 90-ih?

- Vučić s kojim sam je razgovarala je europski Vučić, apsolutno i definitivno. Mi smo proteklih godina imali isprike i što su one učinile? Bitna su djela, a ne riječi.

Na koga ste mislili kada ste prosvjednike nazvali "pojedincima s ruba političkog spektra"?

- Kao prvo, moram reći da je apsolutno netočno da sam bilo koga nazivala marginalcima. To su bile zlonamjerne insinuacije izvučene iz konteksta. Nikoga u Hrvatskoj ne bih nazvala marginalcima jer svako je mišljenje bitno. Rekla sam da su demonstracije normalne u demokratskim društvima i da bih voljela da one budu uljudne i da u njima ne bude govora mržnje i vrijeđanja. Pojedinci s ruba političkog spektra su oni pojedinci koji se nažalost nauštrb hrvatskog i srpskog naroda trude zaustaviti pomak između naših država. To sam naglasila jer se u tom kontekstu spominjala desnica. Nisam se konkretno održavala na ljude koji su protestirali, pogotovo one koji su protestirali na kulturni način. Međutim, u posljednjih nekoliko dana čuli smo puno mišljenja koja su bila uvredljiva na svaki način pa čak i prema našim narodima. Kad mislim na rubove političkog spektra mislim na one ekstreme koji idu na jednu ili drugu stranu, pritom ne izjednačavajući ni ljevicu ni desnicu s nekim pojedinačnim mišljenjima.

Ja poštujem udruge udovica, branitelja i logoraša i razgovarala sam sa svima njima. Obećala sam svima i da ću s njima i nakon posjeta razgovarati i reći im koji su rezultati tog posjeta. Ima jako puno pitanja poput univerzalne jurisdikcije koje treba riješiti.

Nekog ste ipak prozvali, poput Keleminca?

- Žao mi je ako su se osjećali prozvanima. Rekla sam da međudržavnu politiku treba stvarati među političarima. No, ja želim biti državnik. Političari misle o izborima, ja mislim o budućim generacijama.

Uoči dolaska predsjednik Vučića, mogli smo primijetiti oblike neslaganja s premijerom i Vladom? Oni su inzistirali na ratnoj odšteti, vi niste.

- Mi razgovaramo s premijerom i vladom. Posjet Vučića dogovoren je za 11. mjesec prošle godine, ali je odgođen. Nadala sam se da će on biti realiziran u puno mirnijim uvjetima, ali kad sam vidjela da ta spirala verbalnog dvoboja, gotovo nasilja između dvije države ide dalje, ja sam to morala prekinuti. Ja imam svoju odgovornost kao državnik izabran izravno od hrvatskog naroda. O posjetu smo na vrijeme obavijestili o datumima posjeta, a što se tiče tema razgovora o tome smo mjesecima razgovarali s Ministarstvom vanjskih poslova, ali tema ratne odštete nije bila na popisu.

A što se tiče ratne odštete - ja nisam protiv toga. Mislim da se o tome treba razgovarati, a ovaj put to nismo zato što nismo imali dovoljno dobru pripremu od Ministarstva uprave da možemo razgovarati o tom pitanju. Mi smo ovim željeli pokazati da smo odgovorni, da smo pobjednici, da želimo svima razgovarati u dobrosusjedskim odnosima i da tu nije potreban nikakav međunarodni pritisak.

Je li bilo pritisaka međunarodne zajednice da dođe do susreta?

 - Apsolutno ne. Ja ne tvrdim da ćemo mi pitanja riješiti preko noći, ili u sljedećih tjedan ili mjesec dana. Ono što mi moramo pokazati je da mi nismo neka mala parohijalna državica koja nekome želi zagorčavati sudbinu.

Jeste li se ispričali predsjedniku Vučiću zbog neugodnosti koje je doživio?

- Ne, nije bilo nikakvih isprika. On je sam govorio o nekim elementima koje je doživio. Meni je žao da je došlo do vrijeđanja i do govora mržnje. Prosvjedi su stvar demokratske države, ali govor mržnje ni u kojem pravcu ne mogu podržati.

Kada idete u Srbiju na uzvratni posjet?

- Vjerojatno kroz nekoliko mjeseci kada će predsjednik Vučić odraditi ono što je obećao za Hrvate u Srbiji. A nastavit ćemo raditi i na rješavanju problema oko granice, ali i drugih pitanja. No, tu je i trgovinska razmjena, otvaranje radnih mjesta. Činjenica je da je Srbija nama jedno ogromno tržište.

 

M.M.