Hrvatski bruto inozemni dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, dosegnuo je na kraju ožujka 49,34 milijarde eura, što je njegova najviša nominalna razina.

 

U odnosu na kraj prošle godine, bruto inozemni dug porastao je u prva tri mjeseca ove godine za gotovo 2,7 milijardi eura ili 5,7 posto, pri čemu su obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše porasle u sektoru opće države, za 1,3 milijarde eura, te središnje banke, 755 milijuna eura, dok je 1,4 milijarde eura prirasta ukupnog bruto inozemnog duga rezultat nepovoljnog utjecaja međuvalutarnih promjena.

Snažan rast duga opće države, za 8,3 posto u odnosu na kraj 2014., posljedica je međunarodnog izdanja obveznice denominirane u eurima tijekom ožujka u vrijednosti 1,5 milijarde eura.

S ukupnim bruto inozemnim dugom od 16,7 milijardi eura, udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu dosegnuo je tako gotovo 34 posto, što je njegov najviši udio od studenog 2004. godine, kao i 10,7 postotnih bodova više nego krajem ožujka pretkrizne 2008. godine.

Tako je u uvjetima skromnog rasta hrvatskog gospodarstva, kojim se aktualna vlast snažno ponosi, udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo razinu od ogromnih 114,5 posto.

Nakon pada u 2012. te vrlo blagog rasta u 2013. i 2014. godini, od siječnja ove godine hrvatski bruto inozemni dug ima tendenciju snažnijeg rasta, što je svakako zabrinjavajući podatak.

Usporedbe radi, daleko najvišu razinu javnog duga u 2014. među zemljama članicama EU-a bilježila je Grčka, od 177,1 posto BDP-a, slijedi Italija sa 132,1 posto te Portugal sa 130,2 posto BDP-a. Najnižu je pak razinu javnog duga krajem 2014. imala Estonija, od samo 10,6 posto BDP-a, slijedi Luksemburg s 23,6 posto te Bugarska s 27,6 posto.

 

R.H.

Share
0