Dva desetljeća od početka sukoba HVO-a i Armije BiH
O oružanim sukobima između Armije BiH i HVO-a dosta se često govorilo u domaćoj javnosti. Međutim, stvarni uzroci i početak tog sukoba rijetko su kada pravilno opisani. Rijetkima je poznato da su ti sukobi u biti otpočeli otpočeli još koncem listopada 1992. godine u Prozoru, i to napadom postrojbi Armije BiH na HVO.

Postrojbe HVO-a koje su iz Tomislavgrada krenule u pomoć opkoljenom Jajcu blokirane su od muslimanskih snaga Armije BiH kod sela Dobrašin te je tom prilikom iz zasjede ubijena četvorica pripadnika HVO-a.
Nakon okončanja borbi i potpunog ovladavanja Prozorom pripadnici HVO-a došli su u posjed zanimljivih dokumenata.
Uvidom u ta dokumenta, čiji je autor bio zapovjednik takozvanog štaba Teritorijalne obrane Prozora Muharem Šarić postalo je vidljivo kako su prozorski muslimani imali razrađena dva plana. Prema planu «Elif» bila je predviđena suradnja sa HVO-om, dočim je planom «Be» bilo predviđeno samostalno muslimansko djelovanje. Uvidom u istu tu dokumentaciju došlo se do zaključka kako je plan «Be» aktiviran još 29. kolovoza 1992. godine, što znači kako je sa tim nadnevkom otpočelo i djelovanje Armije BiH protiv postrojbi HVO-a.

Takozvani Štab TO općine Prozor sastao se 21. listopada 1992. godine u selu Blace, a na tom sastanku bili su nazočni i predstavnici muslimanskih vlasti iz susjednih općina a sastanku je predsjedavao Mustafa Hero. Tijekom sastanka obavijestio je nazočne da će u petak 23. listopada1992. doći do sukoba u Prozoru i da će nakon toga "čaršijom vladati Muslimani".
Do oružanih sukoba je uistinu i došlo 23. listopada 1992. godine, a neposredan povod ovom sukobu treba tražiti u činjenici što su pripadnici Armije BiH iz zasjede kod sela Dobrošin ubili četvoricu pripadnika HVO-a.
Ramskim postrojbama Armije BiH u pomoć su krenule postrojbe iz Konjica, Jablanice i Uskoplja. Pripadnici Armije BiH iz ramskih sela Lapsunj, Lug, Varvara i Kovačevo Polje su međutim odbili zapovijed Muharema Šabića da napadnu HVO i položili su oružje.
>>Višnja Starešina: Kako je tužiteljstvo Haškog suda krivotvorilo istinu?
Međutim, umjesto objektivnog vrednovanja ovih činjenica danas se generalu Praljku sudi za navodni pokušaj secesionizma i sudjelovanje u navodnom zločinačkom pothvatu.
M.J.