Udruga za očuvanje zavičajne baštine Slivno predstavila je svoj osmi zbornik Kulturna baština Zabiokovlja - Duhovno blago, 14. listopada, u prostorima Udruge veterana 4. gardijske brigade HV u Splitu.

Zbornik objavljen u sunakladi Matice hrvatske Imotski, Crkve u svijetu i Udruge Slivno nastao je u sklopu projekta Zavičajna baština i održivi razvoj Zabiokovlja, pokrenut 2003, a predstavili su ga prof. don Mladen Parlov, dekan KBF-a u Splitu, koji je kazao „da općenito govoreći, duhovna baština nekoga mjesta, ukupnost je onoga, što su protekli naraštaji ostvarili i iza sebe ostavili slijedećim naraštajima, a ta se baština izražava i prenosi u običajima, pjesmama, pričama, svjedočanstvima“ te predsjednik Udruge Slivno prof. Anđelko Mrkonjić i urednik Mladen Vuković, koji su govorili o tehničkoj strani zbornika i projektu Zavičajna baština.

Zbornik objedinjuje izlaganja s 8. znanstvenog stručnog skupa koji je 25. svibnja u formi okruglog stola održan u Slivnu, a sastoji se od pet cijelina: Monotematski blok, Iz školske pedagogije, Pluritematski blok, Posebni prilozi i Recenzije Zbornika koje su napisali prof. Josip Vrandečić i izv. prof. Mladenko Domazet. Vrandečić je u recenziji naglasio „da radove u Zborniku prožima duh kršćanske antropologije po kojoj je čovjek biće obdareno razumom i moralnim nadasve potencijalom za Vječnost koje po tim načelima uređuje vlastitu sredinu, te da mu je vrijednost znanstvena, etička i praktična jer sabire i prenosi materijalno i duhovno blago koje na ovaj način čuva o zaborava i poziva da crpimo na istom izvoru.“ Nadalje ističe „Zbornik prigodno otvara duhovno bogati prilog don Mladena Parlova Duhovna baština Ričica, korizmeni i uskrsni običaji u kojemu se vidi duboki i jaki korijeni pučke katoličke religioznosti koja je naš narod učinila zdravim i vitalnim te mu, između ostalih blaga, podarila brojne Bogu posvećene svećenike, redovnike i redovnice. Dinka Alaupović-Gjeldum O tradicijskom pčelarstvu u zaleđu Dalmacije objedinjuje povijest pčelarstva i praktična znanja i vještine o uzgoju pčela, najsvetiji Božji dar. Dragica Zeljko Selak piše o značenju blagoslovina, posebno Blagoslovljene vode, jednoj od blagoslovina u pučkoj pobožnosti Slivna i u toj znanstveno-etnografskoj studiji, ne samo što je posve zaokružila navedenu temu u spomenutoj mikrosredini nego je i postavila standarde za prezentaciju tradicijskih duhovnih fenomena i na ostalom hrvatskom prostoru. Frane Strikić Maslina u predajama i duhovnom životu naroda Mediterana podsjeća na simboliku svetog drva i primjenu ulja u liturgiji. Ante Aračić predstavlja Imotske stare čatrnje i bunare, Zvonko Babić Vode u Studencima, Mirko Barić podzemne Rijeke Sitnica i Ružica u predaji stanovnika Slivna, a Stjepan Lapenda Što znam o hajducima? Stipan Bakota donosi povijest proučavanja narodne balade Asanaginica tijekom 250 godina od prvog tiskanja, Mladen Vuković u Kamena guvna vedrine povijest imotskog humora, dragocjena za hrvatsku književnost. Ivica Prgomet 'Paškić' Ganga u Slivnu, od zabrane do fenomena, s naglaskom na 25. Gangafest Slivno. Zbornik rasponom tema, dubinom analize, svježinom tradicije i nadasve duhovnim ozračjem predstavlja značajan doprinos proučavanju ne samo duhovne baštine Zabiokovlja nego i našeg naroda u cjelini.“ Mladenko Domazet u recenziji je zapisao da zbornik govori o identitetu, pripadnosti, empatiji, semantičkom naslijeđu, običajnim i tradicijskim okvirima života Zabiokovlja s kojima su naraštaji naposljetku srasli i ostali cjeloživotno povezani.“

Zbornika donosi anegdote iz povijesti školstva Imotske krajine u kojima se sukobljavaju kršćanski tradicionalni odgoj utemeljen na moralu naravnog zakona i nove komunističke ateističke pedagogije. Jure Barić piše Povodom 60. obljetnice izbacivanja iz škole Anđela, Jurice i još dvojice, Branimir Mrkonjić Dotrina, povod za kaznu i pokoru, Ivica Mrkonjić Stari i novi pozdrav – 'Valjen Isus i Marija i Zdravo!, još sabire i pošalice u narodnoj predaji Zabiokovlja te Anđelko Mrkonjić piše o Selu, gradu nekada i sada, Drago Maršić Vedrina, zdravlje i vrlina uma, Velimir Čurčija Vele Zavičajne (ne)zaboravljene priče i dogodovštine i Zrinko Lelas Zapisi zabiokovskog momka, a na kraju su fotografije Etnozbirke Muzeja Slivno.

Održan je okrugli stol o novim temama i skupu koja bi se trebao održati u svibnju 2021. u Slivnu, a uz predstavljače Zbornika, u raspravi su sudjelovali prof. don Ivan Bodrožić, Dinka Alaupović-Gjeldum, Dragica Zeljko, Zrinko Lelas, Vekić i drugi, a prijedlozi su bili da se skup posveti sv. Jeronimu te ostalim svecima koji se štuju, kao brguja u Slivnu i iseljavanje iz Imotske krajine.

Dragica Zeljko Selak