Knjiga "Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda", autorice novinarke i publicistkinje Višnje Starešine, predstavljana je sinoć u Zagrebu.

O knjizi su govorili HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić i britanski povjesničar Robin Harris.

Autorica u knjizi nastoji, kako i sam naslov kaže, dati završni račun i prikazati rezultate rada Haškog suda te je knjiga svojevrsni vodič kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i nepravedne presude Haškog suda, istaknuto je na predstavljanju knjige u prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Tijekom predstavljanja čula se i ocjena kako Višnja Starešina prikazuje Haški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi.

-Kroz analizu suđenja s kojih je kao novinarka izvještavala, te presuda kao i sjećanja sudionika, publicistkinja Starešina prikazuje Haški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi koje su preko njega vodile 'rat poslije rata - ocijenjeno je na predstavljanju.

>>

HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier ocijenio je o političkom trenutku Hrvatske.

-Svjedoci smo kako i 2017. godine postoje pokušaji da se Hrvatsku denuncira kao fašističku, a Domovinski rat prikaže kao građanski rat. To redovito čine čelnici Republike Srbije, ali su ti glasovi postali javni i vrlo glasni i u Hrvatskoj, pogotovo nakon posljednje presude Haškog suda. Štoviše, bilo kakvo javno protivljenje takvim kvalifikacijama o 'fašizaciji Hrvatske' i 'građanskog rata' snažno se medijski osuđuje kao retrogradno, nacionalističko, a u tim se optužbama sve češće koristi i optužba za klerofašizam, omiljena sintagma iz prošlog sustava koja je očito ponovno u trendu - rekao je govoreći o knjizi HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier.

Stier je ocijenio kako se nakon posljednje presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata iznova vidi nedjelovanje Hrvatske kao države.  

-Ponovno na vidjelo dolazi i pitanje djelovanja ili nedjelovanja Hrvatske kao države.  Knjiga pokazuje nedostatak sustava u odnosu Republike Hrvatske prema Haškom sudu, nedostatak državne politike nakon predsjednika Franje Tuđmana i na razne blokade na koje su naišli oni koji su pokušali vratiti takvu politiku, barem u nekoj formi - istaknuo je Stier.

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić naglasio je kako je knjiga napisana iz pera novinarke, publicistkinje te scentaristice i redateljice dokumentarnih filmova, koja je puno više od toga i koja već godinama traga za istinom o događanjima u novijoj hrvatskoj povijesti, posebice u Domovinskom ratu. 

-U tome je hrabra, neumorna, jasna, argumentirana i rekao bih iznimno oštroumna - ocijenio je Tanjić.

>>

Autorica Višnja Starešina rekla je kako je posljednjih 3000 znakova uvršteno u knjigu nakon posljednje presude Haškog suda, 29. studenoga, koja je obilježila rad tog suda kao i samoubojstvo generala Praljka prilikom izricanja osuđujuće presude u haškoj sudnici. 

-Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suvremene države, da ova 'ptica' (KOS) u njih nije ugrađivana od početka i da u njima ne blokira procese do današnjeg dana, te tim procesima gura Hrvatsku u jugoslavenske okvire ili dopušta drugima da je ondje odvuku, pa i preko suđenja za ratne zločine. Ne ukloni li se ta 'ptica' iz sustava i ne počne li hrvatsko državno vodstvo pitanje suđenja za ratne zločine - čija se arena sada seli u BiH -  tretirati kao prvorazredno političko i sigurnosno pitanje, neugodna će iznenađenja tek uslijediti - zaključno je istaknula Višnja Starešina.

Na predstavljanju je, uz veliko broj predstavnika hrvatskoga javnog života, bio i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

 

M. M.