U Šibeniku predstavljen „Zbornik o biskupu Ćirilu Baniću“
Drugog dana trodnevnice pred biskupsko ređenje mons. Tomislava Rogića u subotu 23. srpnja u katredrali svetog Jakova u Šibeniku predstavljene su dvije knjige: „Zbornik o biskupu Ćirilu Baniću“ i „Mons. Ćiril Banić, biskup šibenski 1951. – 1961., u raljama Udbe “ autora dr. don Mile Vidovića, javlja Šibenska-biskupija.hr.
Promocija knjiga započela je prigodnim obraćanjem šibenskog biskupa u miru i apostolskog administratora Ante Ivasa. Potom je zbornik predstavio prof. dr. Marko Trogrlić. Umirovljeni Gospićko senjski biskup Mile Bogović također je govorio o biskupu Baniću. Dr. Don Mile Vidović i prof. Tomislav Đonlić predstavili su knjigu „Mons. Ćiril Banić, biskup šibenski 1951. – 1961., u raljama Udbe “.Zbornik o biskupu Ćirilu Baniću koji je izašao u nakladi Šibenske biskupije i Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik uredio je don Roko Glasnović. U zborniku su doneseni radovi izgovoreni na znanstvenom skupu koji je održan 12. studenog 2011. godine u Šibeniku.
Skup je započeo prigodnim obraćanjem šibenskog biskupa Ante Ivasa. Istaknuo je kako je biskup Banić svoje biskupsko poslanje i služenje sažeo u svom biskupskom geslu: „Opus Dommini operare." „Činiti djelo Božje." U svoj biskupski grb je stavio lik uskrsnog Jaganjca pobjednika, kako stoji na gori iz koje ističe rijeka, sedam svetih sakramenata, kojima Bog u ljudima čini djela spasenja. Biblija iznad Jaganjca otkriva i pokazuje „veličanstvena djela Božja", a loza i klasje upućuju na Euharistiju, koja je vrhunac djela Božjega u povijesti spasenja. Kazao je kao je biskup Banić biskupsku službu obavljao u vrijeme velikih i teških iskušenja za Crkvu u Hrvata jednako tako i za Šibensku biskupiju.
Prvi tekst na temu «Podrijetlo i tijek života (curriculum vitae) biskupa Banića» napisao je prof. mons Ivan Banić. Ukazao je na društvene, gospodarske, socijalne i vjerske prilike koje su vladale u Poljičkoj Republici u vrijeme rođenja i djetinjstva biskupa Ćirila Banića. «Školovanje Ćire Banića i njegove svećeničke službe, župnička i katehetska» tema je teksta crkvenog povjesničara dr. sc. don Slavka Kovačića. Istaknuo je kako je Ćiril Banić savjesno vršio službe. Ukazao je i na progone koji su bili od režima Kraljevine Jugoslavije, Italije za vrijeme drugog svijetskog rata, te na one poratne koji su došli od represivnog komunističkog režima. «Don Ćiril Banić profesor Homiletike na Visokoj bogoslovnoj školi», tema je koju je obradio dr. sc. Don Josip Delić. Naglasio je Banićevu iznimni talent u propovijedanju. Zaključio je kako bi trebalo u doglednom vremenu objaviti Banićeve homilije. Kako je biskup Banića bio mučenik ima elemenata i za pokretanje postupka proglašenja blaženim, napiso je dr. Delić.
Izlaganje mr. sc. Don Roka Glasnovića bilo je naslovljeno «Biskupijske okružnice – Službeno glasilo Šibenske biskupije za Banićeva biskupovanja». Dr. sc. Don Jure Bogdna govorio je na temu «Crkvene prilike u doba biskupa Banića». Ukazao je na stanje u svijetu, Jugoslaviji i Šibenskoj biskupiji. Kako je istaknuo to su bila teška vremena za domovinsku i šibensku Crkvu. U izlaganju sestre Terezije Zemljić «Biskup Ćiril Banić i Družba sestara franjevki od Bezgrešne» istaknut je značaj biskupa Banića za Družbu. Don Franjo Glasnović u izlaganju na temu «Pastirski pohodi biskupa Banića» ukazao je na pastoralnu razboritost Ćirila Banića u pohodu župama. Biskup je na poseban način vodio brigu o liturgiji, svećenicima župnoj imovini i vjernicima.
«Političke prilike – Komunističke vlasti prema Crkvi, biskupima i svećenicima u doba biskupa Banića» izlaganje je dr. sc. Miroslava Akmadže. Autor je istaknuo izrazitu netrpeljivost vlasti prema Katoličkoj crkvi. Ukazao je i na djelovanje od komunističkih vlasti organiziranih svećeničkih udruženja, te beskompromisnu borbu biskupa Banića protiv njih. Na temu «Sudjelovanje biskupa Banića u radu Biskupske konferencije» dr. sc. Stjepan Razum istaknuo je Banićeve čvrste stavove i zauzet rad u ključnim pitanjima Biskupske konferencije. Dr. sc. don Josip Dukić pisao je na temu «Odnos Biskupa Banića prema od komunističkih vlasti nametanom svećeničkom udruženju». Biskup Banić upravo zbog svog protivljenja svećeničkim udrugama bio je proganjan i onemogućavan u vršenju biskupske službe. Malo je što konstanto kao što je bila Banićeva odrješitost i nepopustljivost prema svećeničkim udruženjima. To je očito iz svakog njegovog dopisa ili čina. Banićev doprinos u borbi protiv staleških udruženja je izniman, naglasio je dr. Dukić. Šibenski list od svih komunističkih tiskovina najutjecajnije je i najopsežnije djelovao i pisao protiv biskupa Banića zaključeno je u izlaganju «(Režimski) tisak o biskupu Baniću» autora Stipe Kljajića i Petra Bagarića.
«Pastirske (pastoralne) poslanice i propovijedi biskupa Banića» bila je tema rada dr. sc. don Alojzija Čondića. Biskup Banić redovno se pripremao za nastupe. Tu pastoralnu obvezu nije prepuštao slučaju. Temelj Banićevih homilija bila je riječ Božja. Nju je uspijevao jednostavnim riječima približiti vjernicima. Kao dobar poznavatelj Biblije vješto je u homilije utapao Biblijske citate, naglasio je dr. Čondić. Posljednji prilog u Zborniku je «Svjedočanstva živih svjedoka o biskupu Baniću» mons. Dominika Škevina. Kroz živa sjećanja prikazao je značaj i veličinu biskupa Ćirila Banića.
D.Š.