Istraživački centar Pew je provjerio koliko su građani u 34 Europke države religiozni. Religioznost je definirana kroz četiri kategorije: važnost religije, pohađanje vjerskih službi, učestalost molitve i vjera u Boga.

Prema istraživanju Pewa, najreligiozniji su Rumunji, zatim slijede Armenci, Gruzijci, Grci i Moldavci. Državljani BiH su na šestom mjestu a zatim slijede Hrvati, Poljaci, Portugalci, Srbi i Ukrajinci.

Na ljestvici visine religijskih uvjerenja i praksi Hrvati ispred sebe imaju samo pretežno pravoslavne nacije, jedino se susjedna Bosna i Hercegovina smjestila ispred nas kao zemlja pretežno muslimanske vjeroispovijesti. Među katoličkim narodima najviše smo rangirani te iza sebe ostavljamo i europske narode bogate katoličke tradicije poput Poljaka, Portugalac, Talijana i Iraca.

Prema ovom istraživanju, državljani država u središnjoj i istočnoj Europi znatno su skloniji visokoj religioznosti od onih na Zapadu.

U Armeniji i Grčkoj, otprilike polovica ispitanih je visoko religiozna. S druge strane, tek svaka deseta osoba u Danskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu može se smatrati visoko religioznom.

U Bosni i Hercegovini gotovo polovica stanovništva spada u skupinu visoko religioznih (46 posto), u Hrvatskoj 44 posto, a u Srbiji 32 posto.

U Hrvatskoj se 40 posto ispitanih izjasnilo da pohađa vjerske službe najmanje jednom mjesečno, i s tim postotkom Hrvati su na četvrtom mjestu iza Poljske, Rumunije i Italije. 

U ovom istraživanju, visokom religioznom definirana je kao svaka odrasla osoba koja ima visok skor u najmanje dvije od četiri navedene kategorije - pohađanje vjerskih službi najmanje jednom mjesečno, dnevna molitva, vjerovanje u Boga a apsolutnom sigurnošću i isticanje važnosti religije.

Ako neka osoba ima nizak nisku religioznosti na samo jednoj od pobrojanih kategorija, a vrlo visok na preostale tri, ona se, prema ovom istraživanju, i dalje smatra "visoko religoznom" osobom.

 

M.M.