Zagreb: Održana tribina "Islam i demokracija"
Tribina "Islam i demokracija" održana je u srijedu 22. travnja u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.
Uvodničari su bili dr. Abderrazak Sayadi, izvanredni profesor francuske književnosti na Filozofskom fakultetu u Manubiju u Tunisu, predavač arapske povijesti i kulture na Papinskom institutu za arapske i islamske studije u Rimu (PISAI) i predsjednik Islamsko-kršćanske istraživačke skupine u Tunisu (GRIC), te dr. Senad Bajramović, profesor islama na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu.
Dr. Sayadi osvrnuo se na temu iz perspektive svoje zemlje te istaknuo kako je Tunis još uvijek u procesu promišljanja demokracije. Tako je podsjetio da je 14. siječnja 2011. bivši predsjednik Tunisa nakon dvadesettrogodišnje vladavine napustio zemlju. Nakon dvije godine izglasan je ustav koji Tunis definira kao demokratsku državu, a važno je istaknuti da je on jednoglasno usvojen.
Na pitanje koliko je moguće ostvariti demokraciju u islamskome svijetu, odnosno koje su granice tomu ostvarenju, predavač je rekao da ukoliko se analizira stvar kao što izgleda, čini se da su islam i demokracija potpuno nespojivi. Naime, izvorni koncept demokracije je vladavina naroda, dok u islamu imamo vladavinu Boga.
Upućujući na hadis u kojem je prorok Muhamed rekao da se „moja zajednica ne može dogovoriti oko nečega što je pogrešno, što je lažno", znači, da dogovorom zajednica može naći pravi odgovor. Za današnje vrijeme pak ideja demokracije ne kreće od ničega, odnosno postoje razna iskustva u islamskim zemljama koja mogu postaviti temelj razvoju demokracije u muslimanskom društvu. U tom kontekstu je iznio nekoliko primjera iz Tunisa. Jedan od primjera je poligamija koja je u Tunisu ukinuta. Tu je i sloboda savjesti koja je zapisana u tuniskom ustavu. Tako ideal demokracije, sloboda savjesti u pozitivnom smislu omogućuje da se može iščitavati Kur'an i muslimansku tradiciju na inteligentan način i pridonijeti razvoju muslimanskoga društva. U zaključku je istaknuo da su islam i demokracija spojivi ukoliko postoji hrabrost, politička volja. Uputio je i na važnost postojanja inteligencije. Između alternative „islamizirati modernost" ili „modernizirati islam", predavač se zalaže za ovo drugo te ističe važnu ulogu obrazovanja, politike i doprinosa svih društvenih čimbenika.
Dr. Bajramović je na pitanje „što je demokracija" postavio protupitanje „što su ljudska prava: nisu li to postale sekularne svetosti uime kojih se gotovo više nego u povijesti bilo kojih svetosti uništava, ubija i unesrećuje". Ustvrdio je da demokracija o kojom mi govorimo je građanska ili buržoaska demokracija nastala na temelju kapital-odnosa, tj. odnosa posvemašnjeg otuđenja gdje postoji sloboda, ali ne za čovjeka nego za korporaciju. Stoga na pitanje „može li se islam uklopiti u tu i takvu demokraciju", dr. Bajramović je odgovorio „može, ako ju shvatimo šematski kao organizaciju političke vlasti svi politički sadržaji mogu proći. No, pitanje je realnog odnosa snaga".
Moderator tribine bio je pročelnik odjela za politologiju Matice hrvatske Jure Vujić, a prevoditelj dr. Tomislav Kovač s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
M.M.