Europska komisija priprema prijedloge za promjenu načina odlučivanja u Europskoj uniji kako bi Unija mogla učinkovitije funkcionirati nakon prijema novih članica, uključujući širu primjenu glasovanja kvalificiranom većinom umjesto jednoglasnosti.

Kako piše Rapporteur, planovi su dio dugo očekivane analize politika prije proširenja, kojom Komisija razmatra kako bi EU s više od 27 članica trebala funkcionirati u područjima poput donošenja odluka, proračuna, vladavine prava i institucionalnog uređenja.

Komisija je ranije potvrdila da priprema takve analize kako bi procijenila posljedice budućeg proširenja na ključne politike Unije.

Jedno od središnjih pitanja je jednoglasno odlučivanje, koje je i u sadašnjoj EU potrebno u pojedinim osjetljivim područjima, uključujući dijelove vanjske politike, porezne politike i određena proračunska pitanja.

Europska komisija već dulje zagovara korištenje postojećih odredbi ugovora koje omogućuju prelazak s jednoglasnosti na glasovanje kvalificiranom većinom bez formalne izmjene temeljnih ugovora EU.

Među mogućnostima koje se razmatraju jest korištenje takozvanih passerelle klauzula, odnosno mehanizama kojima se u određenim područjima način odlučivanja može promijeniti bez izmjene ugovora. Cilj bi bio smanjiti mogućnost da jedna država članica blokira odluku koju podržava velika većina članica.

Prema ranije objavljenim informacijama o pripremama Komisije, razmatra se i smanjenje broja međukoraka u procesu pristupanja za koje je potrebna jednoglasna odluka država članica.

U sadašnjoj praksi takvih odluka ima oko 150, dok se kao jedna od mogućnosti spominje njihovo smanjenje na približno 70, objedinjavanjem pojedinih odluka u važnije faze pregovora.

Takva promjena mogla bi biti značajna za zemlje kandidatkinje jer bilateralni spor između kandidata i pojedine države članice sada može zaustaviti otvaranje ili zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili klastera.

Europski parlament također se ranije založio za glasovanje kvalificiranom većinom u međufazama pregovora o članstvu, dok bi za konačni prijem nove članice i dalje bila potrebna suglasnost država članica.

U prijedlozima se razmatraju i zaštitni mehanizmi za države koje bi smatrale da odluka zadire u njihove posebno važne nacionalne interese.

Među mogućnostima koje su se pojavljivale u nacrtima jesu upućivanje spornog pitanja Europskom vijeću i korištenje postojećih mehanizama za formiranje blokirajuće manjine.

Drugi dio priprema odnosi se na zaštitu vladavine prava nakon prijema novih članica. Komisija razmatra snažnije zaštitne klauzule u budućim ugovorima o pristupanju, koje bi omogućile reakciju ako nova članica nakon ulaska u EU odstupi od obveza preuzetih tijekom pregovora.

Istodobno, Komisija se protivi stvaranju trajno različitih kategorija članstva u kojima bi nove članice imale manja prava od postojećih. Europski parlament također je naveo da buduće članice trebaju imati ista prava i obveze kao sadašnje države članice.

Rasprava o institucionalnim promjenama dobila je na važnosti zbog mogućeg prijema zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije.

Crna Gora trenutačno je najdalje odmakla u procesu pregovora, dok su Albanija, Ukrajina i Moldavija među zemljama čiji pristupni procesi posljednjih godina napreduju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ranije je navela da proširenje mora biti praćeno unutarnjim reformama EU kako bi Unija zadržala sposobnost donošenja odluka. U svojim političkim smjernicama navela je i mogućnost izmjena ugovora tamo gdje bi one poboljšale funkcioniranje Unije.

Objavljivanje analize politika EK prije proširenja, prvobitno planirano za 30. rujna, prema posljednjim informacijama pomaknuto je na 6. listopada.

Dokument bi trebao biti osnova za raspravu čelnika EU o proširenju i institucionalnim reformama na sastanku Europskog vijeća 15. i 16. listopada.

 

M.M.

 

Share
0